Objavljeno — Komentiraj

Karnitin- pomoć u razgradnji masti

Karnitin nije aminokiselina u provom smislu riječi, ali se zbog svoje strukturne sličnosti s aminokiselina uglavnom ubraja u tu skupinu.
Za razliku od pravih aminokiselina koje sudjeluju u sintezi proteina, glavna uloga karnitina u tijelu je prijenos dugolančanih masnih kiselina koje se razgrađuju u mitohondriju kako bi osigurale energiju. Dakle, karnitin zapravo povećava iskorištenje masti kao glavnog izvora energije i na taj način spriječava nakupljanje masti u vitalnim organima poput srca, jetre ili u skeletnim mišićima.
Također, srce je potpuno ovisno o karnitinu budući da se 2/3 energije potrebene za rad srca dobiva izgaranjem masnoća pod nadzorom karnitina. To dokazuje i studija provedena na bolesnicima koji su pretrpjeli srčani infarkt nakon kojeg se pojavljuju različite komplikacije poput bolova u prsima, poremećaja srčanog ritma ili zastoja srca. Eksperimentalna skupina dobivala je po 2 grama karnitina dnevno tijekom 4 tjedna i njihove komplikacije smanjene su za 50 % u odnosu na standradnu terapiju lijekovima.
Uzimanje karnitina, također, može utjecati na povećanje energije i kondicije budući da pomaže u pretvorbi tjelesnih masnoća u trenutno raspoloživo gorivo, a usput povećava razinu enzima koji su zaduženi za razgradnju šećera, škroba i drugih ugljikohidrata. Tako su maratonci koji su koristili 2 g karnitina na dan povećali svoju učinkovitost za 6 %, što je u nekim slučajevima dovoljno za pobjedu. Kod aktivnih ili rekreativnih sportaša može smanjiti i nakupljanje mliječne kiseline u mišićima čime se smanjuje bol i žarenje u mišićima nakon tjelovježbe.
Karnitin može spriječiti i mišićnu atrofiju uzrokovanu lijekovima koji se koriste kod teških degenerativnih bolesti poput karcinoma ili AIDS-a. Takvi lijekovi prekomjerno troše karnitin pa ga je potrebno dodatno unositi.
Lipidni profil mnogih dijabetičara je nepravilan tj. povišena je razina triglicerida i LDL-a, a smanjena je razina HDL-a. Karnitin pomaže u ispravljanju tih nepravilnosti te u smanjenju oksidativnog stresa uzrokovanog dijabetesom i mnogim drugim stanjima. Također, povećava učinkovitost antioksidanasa poput vitamina C i E.
Istina je da naše tijelo samostalno proizvodi karnitin i to iz L-lizina i L-metionina, ali ta količina rijetko zadovoljava optimalne tjelesne potrebe. Hranom dnevno unosimo 30-50 mg karnitina i to uglavnom iz crvenog mesa. Možemo ga naći i u piletini, ribi, jajima i mlijeku, ali u manjim količinama. Općenito, prehrana bogata bjelančevinama i mastina potiće izlučivanje karnitina. Kako bi se nadoknadio tjelesni manjak preporuča se konzumacija 500-1000 mg karnitina čime će se zadovoljiti osnovne preventivne potrebe, s time da se muškarcima preporuča veća doza nego ženama zbog veće mišićne mase. Ako Vam je cilj izgubiti koji kilogram viška, 1.5-2 g karnitina uz obaveznu tjelesnu aktivnost može Vam pomoći u tome. Oprezne trebaju biti osobe s oslabljenom funkcijom štitnjače.

Objavljeno — Komentiraj

Brownie od leće

Ukoliko želite povećati unos proteina, a istovremeno uživati u slatkim desertima, ovaj recept je pun pogodak za vas. Možda ne volite jesti leću pripremljenu u obliku variva, ali kada je riječ o leći pripremljenoj kao kolač, Vaše mišljenje će se sigurno promijeniti. Za dodatne proteine zobeno brašno možete zamijeniti proteinima u prahu bez okusa. Chocolate chip možete zamijeniti običnom tamnom čokoladom nasjeckanom na sitne komadiće.
1/2 šalice crvene leće
1/4 šalice zobenog brašna
1/2 šalice tamne čokolade
3 žličice kokosovog ulja
3 žličice agavinog sirupa
4 žličice kokosovog šećera
1/3 bademovog ili suncokretovog maslaca
1 žlica sirovog kakao praha
1/2 žličice himalajske soli
1/2 žličice praška za pecivo
1/2 šalice chocolate chipa
METODA:
1. Zagrijite pećnicu na 180º C.
2. Namočite leću (najbolje preko noći, ali može i par sati). U posudi dodajte namočenu leću i 1 1/2 šalicu vode te kuhajte 12-13 minuta dok ne omekani.
3. Kada se leća skuhala, malo ju ohladite, uklonite višak vode i dodajte leću u multipraktik. Obrađujte dok ne dobijete glatku smjesu.
4. U plitkom loncu ili tavi zagrijite agavin sirup i kokosovo ulje. Kada se zagrije, dodajte komadiće čokolade i kokosov šećer i miješajte.
5. Maknite s vatre i miješajte dok se čokolada potpuno ne otopi.
6. Dodajte rastopljenu čokoladu i ostale sastojke u multipraktik s lećom i obrađujte dok ne dobijete glatku smjesu.
7. Smijesu ulijte u namašćenu posudu za pečenje i pospitajte s chocolate chipom.
8. Pecite oko 35 minuta. Pomoću čačkalice provjerite da li je kolače pečen.

Objavljeno — Komentiraj

Ljekovita svojstva propolisa

Propolis je proizvod u obliku smolaste smjese kojeg pčele radilice prikupljaju s različitih biljaka i djelova biljke poput pupoljaka, cvjetova, oštećenih djelova stabala… Pčele ga, zajedno s voskom, koriste za konstrukciju pčelinjih sača, dok je u ljudskoj upotrebi odvano prepoznat po svojim antibiotskim, antiseptičkim, antifugalnim svojstvima, a može se koristiti čak i kao anestetik.
Generalno možemo reći da se propolis sastoji ponajprije od smole i balzama( oko 55%), a ostatak otpada na vosak, hlapljiva ulja, masne kiseline, terpene, tanine i prirodno prisutne nečistoće. Sastav propolisa je vrlo varijabilan zbog različitih koncentracija peludi, pčelinjeg voska, prašine i drugih materijala ovisno o klimi, zemljopisnom položaju košnica, vegetaciji te prisutnim zagađivačima u tom području. Upravo zbog tih razlika u sastavu, ne postoje standardne upute o doziranju nego se potrebno pridržavati uputa proizvođača.
Propolis se, za razliku od meda, koristi isključivo u terapeutske svrhe. Njegova moć leži u tome što obiluje mineralima (u prvom redu željezo i cink) i vitaminima( A, B1, B2, B6, C i E). Uz vitamine i minerale, propolis sadrži velik broj flavonoida. To su glavne tvari koje propolisu daju njegova ljekovita svojstva, a baš kao vitamini C i E, flavonodi djeluju kao jaki antioksidansi tj. smanjuju količinu slobodnih radikala u tijelu i na taj način smanjuju broj upalnih procesa. Najviše se koristi kao pomoć kod upale mukoznih membrana ustiju i grla, kod pojačanog suhog kašlja, za sprječavanje lošeg zadaha, za pomoć kod angine, čireva, akni te za stimulaciju imunosnog sustava. Također, preporuča se i kao pomoć terapiji kod alergija, astme i ostalih tegoba respiratornog sustava. Osim u medicinske svrhe, propolis se može koristiti i u kozmetičke svrhe u raznim kremama, losionima, balzamima i drugim kozmetičkim proizvodima.
Danas proplis na tržištu možemo naći u raznim oblicima, a neki od najpopularnijih su kapi, sprejevi, masti ili med s dodatkom propolisa. Iako nije još istražen do kraja, upotreba se svakako preporuča s obzirom na veliki broj tegoba kod kojih pomaže, a konzumcija propolisa ne izaziva gotovo nikakve nuspojava.

Objavljeno — Komentiraj

Vitamin E i njegova antioksidativna aktivnost

Vitamin E je zapravo skupni naziv za osam antioksidativnih komponenti. Sastoji se od četiri tokoferola i četiri tokotrienola. U ljudskom tkivu i krvi najzastupljeniji je alfa-tokoferol, iako se u hrani najviše nalazi u obliku gama-tokoferola. Vitamin E je esencijalan za život, a udio ljudi koji zadovoljavaju dnevne potrebe za ovim vitaminom je zanemariva.
Takav podatak nije neobičan s obzirom na to da se preporučena dnevna količina (koja je sama po sebi nedostatna) teško može namiriti hranom. Najviše ga možemo naći u namirnicama poput avokada, hladno prešanih biljnih ulja( maslinovo, suncokretovo, sojino…), tamnozelenom lisnatom povrću, leguminozama i orašastim plodovima, ali treba biti oprezan jer povećan unos ovih masnoća uzrokuje ubrzan metabolizam vitamina E te se on time manje iskorištava.
Zbog svojih antioksidativnih svojstava, vitamin E sprječava stanična oštećenja na način da inhibira oksidaciju lipida i nastanak slobodnih radikala. Povezano s djelovanjem slobodnim radikalima, vitamin E djeluje preventivno što znači da on ne može popraviti već nastala oštećenja, ali je dokazano da su količina unešenog vitamina E i rizik od nastanka karcinoma obrnuto proporcionalni (veća količina vitamina E smanjuje mogućnost za nastanak karcinoma). Kao količina dostatna za zaštitu od nastanka karcinoma preporuča se količina od 400 IJ (internacionalnih jedinica) vitamina E na dan.
Također, štiti i LDL od oksidacije i sprječava njegovo ljepljenje za stjenke arterija. Oksidirani LDL se povezuje s razvojem kardiovaskularnih bolesti, a ljepljenjem LDL-a na stijenke arterija smanjuje se protok krvi. Osim toga, uklanja štetne masnoće iz krvi, poboljšava cirkulaciju i prorjeđuje krv. To je naročitno bitno kod osoba s dijabetesom koje su posebno sklone grušanju krvi, a i normalna razina vitamina E u krvi umanjuje rizik za nastanak dijabetesa četiri puta. Kao zaključak jednog istraživanja u kojem su osobe oboljele od dijabetesa tipa I uzimale 100 IJ vitamina E tijekom tri mjeseca, dokazano je da se oštećenje tkiva izazvano prevelikom količinom šećera u krvi znatno smanjuje.
Najugledniji medicinski časopis na svijetu New England Journal of Medicine objavio je da je doza od 2000 IJ znatno usporila propadanje živčanog sustava jednako dobro kao i Selegelin, vodeći lijek protiv Alzheimerove bolesti. Napredovanje još jednog živčanog poremećaja, Parkinsonove bolesti, može se usporiti kombinacijom 3200 IJ vitamina E i 3 g vitamina C.
Vitamin E također ima blagotovorno djelovanje na komplikacije izazvane plućnim bolestima, artritisom, gubitkom vida, bolestima krvi ili na simptome menopauze.
Najbolje ga je uzimati u kombinaciji sa cinkom jer cink omogućava održavanje normalne količine vitamina E u tijelu. Ukoliko dodatno uzimamo suplemente željeza, potrebno je vitamin E i željezo uzimati odvojeno jer anorganski oblici željeza ( npr.željezov sulfat) uništavaju vitamin E. Također, s obzirom na njegovo antikoagulativno svojstvo, potrebno je izbjegavati uzimanje vitamina E prije bilo kakvog operativnog zahtjeva.
Na tržištu ga možemo naći u kapsulama koje sadrže 200 IJ vitamina E, a dnevna doza od 1-3 kapsule preporučuje se uz pravilnu prehranu i zdrav način života.

Objavljeno — Komentiraj

Veganski maslac

Maslac se uglavnom konzumira namazan na kruh uz dodatak marmelade ili nekog nareska. Osim toga, ključan je temelj za mnoge kremaste umake ili se koristi u pripremi slatkih krema i kolača. Ovaj recept Vam donosi jednostavan način kako pripremiti veganski maslac u vlastitoj kuhinji.
1 šalica kokosovog ulja, otopljenog
2 žličice repičinog ulja
1/3 šalice nezaslađenog bademovog mlijeka
1 žličica jabučnog octa
1 žličica prehrambenog kvasca
1/3 žličice kurkume
1/2 žličice himalajske soli
METODA
1. U blender dodajte otopljeno kokosovo ulje zajedno s repičinim uljem.
2. Jabučni ocat dodajte u bademovo mlijeko i snažno miješajte dok ne dobijete mlaćenicu te ju potom dodajte u kokosovo ulje.
3. Dodajte prehramebni kvasac, kurkumu i sol.
4. Izrađujte dok ne dobijete glatku i kremastu smjesu.
5. Smjesu izlijte u četvrtastu posudicu i ostavite u frižideru dok se potpuno ne stisne.

Objavljeno — Komentiraj

Đumbir-prirodni lijek protiv mučnine

Đumbir je samonikla i višegodišnja biljka koja raste u dijelovima Kine, Indije, Jamajke i drugi tropskim krajevima, a srodna je javanskom žutom korijenu tj. kurkumi. Od drevne indijske i kineske civilizacije đumbir je primarno cijenjen kao začin koji se dodavao raznim vrstama jela, no kasnije je prepoznat i kao terapeutik pa se danas koristi kao lijek protiv morske bolesti te u liječenju probavnih tegoba.

Okusom koji je istovremeno sladak i ljutkast te s aromom koja podsjeća na limun, đumbir obogaćuje razna jela poput kolača, salata, ali i jela od mesa i povrća.

Đumbirova uloga u ublažavanju mučnina i morske bolesti rezultat je njegovog svojstva da djeluje tako da pojačava djelovanje probavnih sokova i neutralizira kiselinu, a ta tvrdnja je i znanstveni potvrđena. U istraživanju na 40 mornara koji boluju od morske bolesti, a uzimali su po 1 gram đumbirova praha, došlo je do znatno manje epizoda preznojavanja i povraćanja u odnosu na 39 mornara koji su primali placebo. Još jedno istraživanje se provodilo na ženama koje su bile podvrgnute velikom ginekološkom zahvatu. Prilikom takvog zahvata, žene su dobivale anesteziju i razne lijekove koji su za nuspojavu imali mučninu i povraćanje. Žene su, također, uzimale 1 gram đumbira u prahu na dan, a pojava mučnine i povraćanja je smanjena jednako kao i kod mornara. Može se koristiti i za spriječavanje jutarnjih mučnina kod trudnica ili kao pomoć kod nuspojava kemoterapije.

Osim djelovanja na probavni sustav i smanjivanje vjetrova, đumbir ima protuupalna i analgetička svojstva pa može pomoći u ublažavanju bolova i upala kod artritisa. Istraživanje na 50 žena koje boluju od artritisa, pokazalo je da uzimanje doze od 5-50 grama svježeg đumbira ili kapsula koje sadrže do 1 gram đumbira u prahu ublažava upalu i bol u zglobovima.

Đumbir može spriječavati i grušanje krvi jednako dobro kao i aspirin, ali bez nadraživanja želudca i drugih popratnih nuspojava.

Za sprječavanje morske bolesti, mučnine, smanjivanja vjetrova i ublažavanje kroničnih bolesti i reumatoidnog artritisa preporučava se uzimanje 100-200 mg standardiziranog ekstrakta đumbira na dan iz tableta ili kapsula, 1-2 grama đumbira u prahu ili komad svježeg korjena veličine 1-2 cm. Te doze je potrebno rasporediti tako da se svakih cca. 4 sata uzme po malo dodatka. Čaj od đumbira možete konzumirati i malo češće, a možete ga kupiti u vrećicama ili ga sami napraviti tako da korijen đumbira izribate i prelite vrućom vodom.

Čaj od đumbira možete koristiti i za ublažavanje simptoma gripe i prehlade i to u količini od 4 šalice čaja na dan.

Ovaj moćan korijen je siguran i ne izaziva tegobe i kao svjež i u kapsulama ili tabletama. Jedine moguće nuspojave se povremene probavne tegobe do kojih može doći ukoliko đumbir uzimate na prazan želudac. Svježi đumbir uvjek uzimajte s malo hrane, a đumbir u kapsulama i tabletama popijte s puno vode.

Ako želite dodatno pojačati svoje zdravlje, za zaslađivanje čaja se može koristiti i stevia.

Objavljeno — Komentiraj

Detoksikacijska juha

Snažna kombinacija brokule i đumbira blagotvorno djeluje na naš organizam na više razina. Obje namirnice prepune su vitamina, minerala i drugih zaštitnih tvari koje čuvaju naše stanice i na taj način doprinose zdravlju. Osim toga, zbog niske kalorijske vrijednosti poželjne su namirnice u procesu gubitka kilograma, a djeluju i protuupalno, antiseptički i antioksidativno.
1/2 nasjeckanog luka
3 žlice maslinovog ulja
1 žlica naribanog đumbira
1/2 žličice klinčića
2 režnja češnjaka
Sok 1 limuna
Himalajska sol i papar po želji
METODA:
1. U posudi zagrijte maslinovo ulje i dodajte sitno nasjeckani luk i češnjak. Dinstajte dok luk ne postane staklast.
2. Dodajte opranu brokulu narezanu na manje komade, naribani đumbir i klinčić.
3. Sve dinstajte oko 5 minuta, konstantno mješajući.
4. Dodajte 2-3 šalice vode, poklopite lonac i kuhajte još 10ak minuta.
5. Sve skupa stavite u blender( dio po dio) ili upotrijebite štapni mikser i izrađujte dok ne dobijete glatku i jednoličnu smjesu.
6. Dodajte sol, papar i limunov sok.

Objavljeno — Komentiraj

Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti je generalni naziv koji obuhvaća srčani udar (infarkt miokarda) te ostale bolesti srca i krvožilnog sustava. Te bolesti su vodeći zdrastveni problem Zapadnjačke civilizacije koji je svakim danom sve rašireniji zbog užurbanog života koji ne ostavlja dovoljno vremena da se adekvatno posvetimo sebi, svome zdravlju i prehrani.
Srčane bolesti su do početka 20. stoljeća bile nepoznanica. Razlog tome je što u to vrijeme ljudi nisu konzumirali toliko šećera i rafiniranog škorba. Porastom konzumacije navedenih namirnica došli smo do situacije da su srčane bolesti prve na popisu razloga smrti u Americi, dakle ispred svih vrsta karcinoma zajedno. U srednjim godinama veći rizik za srčani udar imaju muškarci, jer kod žena estrogen ima protektivnu ulogu, no nakon menopauze razina estrogena u žena pada pa se time i rizik izjednačava.
Što zapravo uopće uzrokuje srčani udar? Koronarne arterije su arterije koje opskrbljuju srce s krvi tj. s kisikom. Ako se iz nekog razloga promjer tih žila suzi količina krvi koja se doprema u srce će biti manja, pa će time srce dobivati i manje kisika koji mu je potreban za rad. Taj manjak kisika uzrokuje jaku i oštru bol u prsima koju nazivamo angina pectoris i može se pojaviti nakon izlaganja većem naporu, a ona nestaje nakon odmora. Ukoliko dođe do opsrukcije koronarnih arterija, dovod krvi u srce je potpuno onemogućen i tada dolazi do srčanog udara koji kao posljedicu ima oštećenja srčanog mišića ( srce ne radi 100%-tnim kapacitetom). Opstrukciju arterija uzrokuje ponajprije ateroskleroza tj. otvrdnjivanje arterija ili prisutstvo trombova i ugrušaka.
Oštra bol u prsima je prvi i najsnažniji simptom srčanog udara. Ta bol traje nekoliko minuta i obično se širi na lijevu ruku, rame te lijevi dio vrata i čeljusti. Drugi simptomi uključuju znojenje, mučninu, teškoće u disanju i gutanju, povraćanje, nesvjesticu… Simptomi se razlikuju od čovjeka do čovjeka pa tako neki ljudi dožive srčani udar, ali to ni ne primjete (“tihi” srčani udar).
Hipertenzija (visoki krvni tlak) je izuzetno česta kardiovaskularna bolest, a prekursor je srčanim problemima. Pojavljuje se kao rezultat smanjene elastičnosti ili promjera krvnih žila koji su uzrokovani aterosklerozom, defektima u metabolizmu natrija, stresom ili nutritivnim deficitima. U rizičnu kategoriju pripadaju osobe s dijabetesom, pušači, osobe koje su prethodno imale srčani udar te pretile osobe, osobe s povišenim razinama LDL kolesterola u krvi I fizički neaktivne osobe… Hipertenzija u ranim fazama ne uzrokuje nikakvu bol, pa ju mnogi ljudi ne doživljavaju ozbiljno i ne tretiraju. No, u kasnijim fazama izaziva razne simptome koji vode do srčanog udara.
Ostale kardiovaskularne bolesti su srčani zastoj, aritmija te bolest srčanih zalistaka.
U borbi protiv kardiovaskularnih bolesti za početak je najvažnije izbjegavati šećere, šećerne sirupe, rafinirane proizvode, bijelo brašno te trans-masne kiseline). Bitno je unositi i dovoljnu količinu antioksidanasa koji inaktiviraju slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja stanice- vitamini C(500 mg/3 puta na dan) i vitamin E (2-3 kapsule/ dan). Koenzim Q10 (50-100 mg/dan), spriječava ponovnu pojavu srčanog udara, ekstrakt sjemenki grožđa (100 mg 2 puta/dan) je jači antioksidansi od vitamina C i E. Folna kiselina smanjuje razine homocisteina-aminokiseline koji povećava rizik od bolesti srca. Da bi osjetili pozitivan učinak folne kiseline potrebno ju je unositi u količini od 400 µg/dan. Od minerala se preporučuju magnezij u količini 750-1000 mg/dan (u više doza) koji poboljšava funkciju srčanog mišića i kontrolira razinu glukoze u krvi te kalcija u količini od 1500-2000 mg/dan u dozama koje poboljšavaju zdravlje srca.

Objavljeno — Komentiraj

Granola od heljde

Heljdino zrno bogato je ugljikohidratima, bjelančevinama, vitminima B skupine, mnogim mineralima poput kalija, magnezija, fosfora, mangana…Heljda jelima daje specifičan okus koji će Vam se svidjeti, a pogotovo u kombinaciji s ostalim sastojcima koji su potrebni za pripremu ove ukusne granole. U granolu dodajte neko biljno mlijeko po izboru i eto Vam brzog i ukusnog doručka 🙂

1 šalica datulja, bez koštica
1 šalica vode
2 šalice heljde, natopljene najmanje jedan sat
1/4 šalice agavinog sirupa
1/2 žličice cimeta
1/2 žličica bourbon vanilije
prstohvat kajenskog papra
prstohvat himalajske soli
METODA:
1. Potopite heljdu u vodi na najmanje jedan sat, najbolje preko noći.
2. Ocijedite heljdu, dobro isperite i ostavite da se opet osuši. Stavite u veliku zdjelu.
3. U procesor hrane ili blender, stavite datulje, vodu, agavin sirup, cimet, aromu vanilije, kajenski papar i sol.
4. Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Dodajte heljdu.
5. Podijelite dobivenu smjesu i razvucite ga na lim za pečenje na koji ste prethodno stavili papir za pečenje i ostavite dehidrirati na 43°C tijekom 24h.
6. Okrenite smjesu, uklonite papir za pečenje, i nastavite s dehidriranjem još 24 sata.
7. Izvadite iz pećnice I rukama izmrvite smjesu u zdjelu
8. Čuvajte u zatvorenoj posudi ili plastičnoj vrećici u hladnjaku, do nekoliko tjedana.
9. Poslužite sa sirovim biljnim mlijekom (bademovo, sezamovo, rižino, sojino…) i zasladite po želji.

Objavljeno — Komentiraj

Zdrastvene prednosti konzumacije tikve

Jesen nam je već odavno pokucala na vrata i došlo je vrijeme da ljetno voće i povrće zamijenimo jesenskim i zimskim. Kao kraljica jesenskih tanjura odvano se istakla tikva i to u raznim oblicima. Na recepte s tikvom ćemo se vratiti malo kasnije, a sada bi htjeli istaknuti nekoliko zdrastevnih prednosti tikve zbog kojih se preporučuje njena povećana konzumacija.
Sama boja tikve odmah nam nameće i svoj sastav. Narančasta boja upućuje na obilje karotenoida, pigmenata koji su poznati i kao jaki antioksidansi, a u tikvi možemo naći čak 4 različite vrste karotenoida. Osim kao antioksidansi, oni djeluju i kao zaštita za naše oči i čuvaju naš vid te se po potrebi prevode u vitamin A. Prateći dalje abecedu vitamina, tikva nam osigurava i poprilične količine vitamina B skupine te vitamina C. Vitamini B skupine sudjeluju u metabolizmu stvaranja energije, pa su nam bitni za svakodnevno uspješno izvršavanje zadataka, a vitamin C je, također, snažni antioksidans koji nas štiti od mnogih bolesti.
100 g očišćene tikve sadrži samo oko 30 kalorija. Zbog takve niske kalorijske vrijednosti, tikva je poželjna namirnica prilikom proces gubljenja kilograma, a tome dodatno pridonosi i obilje topivih i netopivih vlakana. Topiva vlakna su nam bitna za održavanje stabilne razine šećera u tijelu, dok netopiva služe kao čistaći probavnog trakta i pomažu kod zatvora i loše probave.
Kada je riječ o količini minerala, tikva niti ovdje ne zastaje. Može se pohvaliti visokom razinom kalija, kalcija I magnezija. Kalij sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka, regulaciji otkucaja srca te u pretvaranju glukoze u glikogen, oblik u kojem se ona skladišti u jetri i mišićima. Kalcij zauzima važnu ulogu u izgradnju čvrstih kostiju i zubi te u održavanju zdravlja desni, pravilnog rada srca i prijenosa živčanog impulsa između živčanih stanica. Također, može utjecati na snižavanje krvnog tlaka te ublažavanje grčeva u mišićima i menstrualnih tegoba.
Kada uzmemo u obzir sve navedeno, jasno nam je da tikva ne nosi titulu kraljice jeseni bez razloga. Preporučuje se uvrstiti tikvu na svoje jelovnike što je više moguće, a na svu sreću to nam neće biti teško zbog raznih jela u kojima se ona pojavljuje; od deserta preko juha do glavih jela.