Autor: Admin

Objavljeno od — Komentiraj

Biotin za zdravu kosu i nokte

Biotin je vitamin koji priprada skupini B vitamina, a možemo ga naći i pod nazivom vitamin B7 ili vitamin H. Ime mu dolazi od grčke riječi bios što znači život. Biotin svoje ime ne nosi bez razloga. On sudjeluje u rastu stanica, sintezi masnih kiselina, metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina ( organizam ih onda može lakše iskoristiti za svoje potrebe) te u boljem iskorištavanju ostalih vitamina B skupine.
Biotin je ključan u procesu proizvodnje energije te u sintezi nekih aminokiselina poput L-leucina, L-isoleucina, L-valina. Također, cijenjen je zbog sudjelovanja u tvorbi keratina koji je glavna građevna jedinica noktiju i kose pa poticanjem tvorbe keratina, biotin pomaže zdravlje i ljepotu noktiju i kose (100 mg biotina/dan može spriječiti gubitak kose kod muškaraca).
Dodaci prehrani s biotinom mogu pozitivno utjecati na kvalitetu slabih i lomljivih noktiju. Istraživanje iz Švicarske dokazalo je da upotreba biotina može povećati debljinu nokta čak i za 25%. Također, pomaže u održavanju zdravog živčanog tkiva i koštane srži te u smanjenju bolova u mišićima.
Biotin se nalazi u mnogim vrstama hrane i zato rijetko dolazi do njegovog deficita, a osim toga zastupljen je i u gotovo svim multivitaminskim pripravcima.
Preporučeni dnevni unos za biotin nije posebno određen, ali se usvojila činjenica da je količina između 30 i 100 µg biotina/dan dovoljna za održavanje zdravog organizma, a ne preporučava se uzimanje više od 900 µg biotina/dan.
Do deficita biotina najčešće dolazi u dojenčadi te kao posljedica nastaje seboreja tj. kronična upala kože koja se manifestira kroz suho i ljuskavo tjeme s crvenim i upaljenim područjima. U odraslih je manjak rijeđe prisutan, ali ako on nastane, može doći do nastanka anemije, depresije, gubitka kose, visokog krvnog šećera, upale kože i mukozne membrane, nesanice, gubitka apetita…
U velikim količinama biotin može povećati osjetljivost organizma na inzulin pa na taj način razina glukoze u krvi ostaje niska.
Ljudi svoje potrebe uglavnom mogu namiriti pravilnom prehranom ili konzumacijom multivitaminskih pripravaka. Upotreba zasebnih preparata biotina potrebni su samo pri liječenju nekih poremećaja.
Najbolji izvori biotina u prehrani je kvasac, kuhani žumanjak jajeta, proizvodi od soje, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, mahunarke i zobene pahuljice.
Antibiotici, sulfa lijekovi, saharin, kava i alkohol mogu smanjiti dostupnost biotina u organizmu jer uništavaju crijevne bakterije,pa je potreban oprez kod konzumacije istih.

Objavljeno od — Komentiraj

Tart od limuna

Tart od limuna je apsolutni hit među kolačima. Kremast je, lagan i osvježavajući. Posebnu kremoznost možemo pripisati indijkim oraščićima, a kiselost koja dolazi od limuna je savršeno izbalansirana hrskavom podlogom od badem brašna. Tarz možete dodatno bogatiti šlagom od punomasnog kokosovog mlijeka

ZA TJESTO:
2 šalice bademovog brašna
3 datulje, bez koštica
3 žličice kokosovog ulja
2 žličice limunovog soka
1/2 žličice himalajske soli

ZA KREMU:
1 1/2 šalice indijskih oraščića ( namočite ih večer prije u hladnoj vodi, ili isti dan u prokuhaloj vodi na 1-2 h)
1/2 šalice punomasnog kokosovog mlijeka
1/2 šalice limunovog soka
Korica od 3 limuna
1/3 šalice agavinog sirupa
1/4 šalice rastopljenog kokosovog ulja
1/4 žličice himalajske soli

METODA:
1. Zagrijte pećnicu na 180℃.
2. ZA KORU: sve sastojke stavite u blender i uključite ga na nekoliko sekundi dok se sve dobro ne izmješa. U namašćeni kalup za tart stavite smjesu i lagano ju stiskajte prstima dok ne prekrijete cijelu površinu kalupu. Pomoću vilice napravite rupice po dnu tijesta tako da na svakih cca. 2 cm utisnete vrh vilice.
3. Pecite na 180℃ 8-10 minuta i pustite neka se potpuno ohladi.
4. ZA KREMU: sve sastojske stavite u blender i obrađujte dok ne dobijete kremastu strukturu.
5. Na ohlađenu koru stavite kremu i ravnomjerno rasporedite. Ostavite u hladnjaku minimalno 2 h.

Objavljeno od — Komentiraj

Utjecaj kofeina na organizam

Ispijanje šalice kave obično povezujemo s dvije situacije. Prva je socijalnog karaktera koja uključuje druženje s prijateljima, poslovne sastanke i razgovore, dok se druga odnosi na razbuđivanje uma i tijela u situacijama kada je to potrebno.
Kava se svrstava među najčešće konzumirane napitke, a takav epitet može zahvaliti privlačnoj aromi i stimulirajućim svojstvima. Stimulirajuća svojstva potiču od aktivnog sastojka kofeina čiji udio varira ovisno o vrsti kave ( robusta ima puno više kofeina od arabike), stupnju prženja kave, načinu pripreme…

Kofein je psihoaktivno sredstvo koje se osim u kavi, prirodno nalazi i u čaju, coca-coli, čokoladi i raznim energetskim napicima. Kofein možemo naći u tabletama, kapsulama ili u prahu. Nema nutritivne vrijednosti, a uglavom se konzumira kao pomoć kod redukcije umora te za povećanje budnosti i koncentracije. Gotovo 100% oralno konzumiranog kofeina se apsorbira i pojavljuje u krvi unutar 5 minuta od konzumacije. Uobičajeno konzumirane doze od 4-6 mg/kg TM izazivaju maksimalne plazmatske koncentracije od 6-8 µg/mL unutar 40-60 minuta nakon konzumacije te su stabilne 3-10 sati.

Kofein ima još neke pozitivne efekte na naš organizam od kojih su neki smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, smanjenje rizika od pojave dijabetesa te ubrzavanje metabolizma.

Ako se konzumira u dozama višim od onih koje se smatraju sigurne ze većinu zdrave populacije ( oko 400 mg/dan), kofein može imati negativne posljedice na ljudski organizam. Kofein izaziva kratkoročno povečanje krvnog tlaka, podiže brzinu otkucaja srca, stimulira učestalo mokrenje dok ostali negativni učinci uključuju nesanicu, tremor, glavobolju, anksioznost, ovisnost i povremene gastrointestinalne smetnje kod konzumacije kave s puno kofeina.

Kofein se često koristi i kao ergogeno sredstvo kod sportaša gdje može utjecati na poboljšanje sportske izvedbe i postizanje boljih rezultata. Od 2004. godine, kofein se ne nalazi na popisu Svjetske antidoping agencije, zbog čega je uporaba kofeina kod sportaša povećana. Kofein se pokazao korisnim i u sportovima snage kao i u sportovima izdržljivosti. Gdje možete pronaći stvarne recenzije online casina? Da ne biste došli na lažne web stranice, trebali biste odabrati internetski kasino s hrvatskom licencom. Puno vrijednih informacija lako je pronaći u recenzijama casino igrača na web mjestu online-casino-srbija.com . Već su igrali u casinu i u svojim komentarima mogu reći o razini usluga i značajkama ovog casina.

Utjecaj kofeina veoma se razlikuje među pojedincima, ovisno o stupnju navike na kofein u svakodnevnom životu, fiziloškom stanju, jačini doze… Zbog toga je potrebno odrediti dozu koja je prilagođena individualnim osobinama i potrebama. Također, zbog potencijalnih zdravstvenih rizika konzumiranja kofeina izrazito je važno voditi računa i o pravilnom označavanju udjela kofeina u proizvodima.

Objavljeno od — Komentiraj

Slatko kiseli slanutak

Slanutak je mahunarka koja se često koristi u vegetarijanskim i veganskim jelima, a danas ga donosimo u istočnjačkom ruhu. Ovaj obrok je idealan za sve one koji se žele pravilno hraniti, a moraju jesti izvan kuće. Za samo 30 minuta imate potpuni i cjeloviti obrok koji će nahraniti vas i vaš organizam.

1 konzerve slanutka
1 žličica češnjaka u prahu
1 mladi luk
Pola šalice paste od rajčice
2 žlice soya sosa
1 žličica kokosovog šećera
1 žličica tapioka škroba
3 žličice rižinog octa
200 ml soka od ananasa

METODA:
1. Dobro izmješajte sok od ananasa, pastu od rajčice, rižin ocat, tapioka škrob, kokosov šećer, češnjak u prahu i malo vode. Ovaj korak si možete olakšati tako da sve sastojke stavite u multipraktik i kratko izmješate.
2. Kuhajte umak dok ne provrije. Kada provrije poklopite posudu, vatru smanjite na najmanje i pustite da kuha jos 15-20 minuta dok se umak potpuno ne zgusne.
3. Dodajte slanutak i sve dobro izmješajte.
4. Ovako pripremljen slanutak možete poslužiti s rižom
SAVJET:
Vodu od slanutka nemojte bacati. Iskoristite ju za čokoladni mousse.

Objavljeno od — Komentiraj

Zaštitno djelovanje polifenola iz crnog vina

Kina i Indija zemlje su iz kojih su potekli mnogi dokazi o ljekovitim svojstima nekog bilja, hrane ili pića. Razliku ne čine niti dokazi o blagotvornom djelovanju vina na zdravlje koje se nekada koristilo čak i kao lijek (npr.protiv mučnine) ili kao antiseptik i anestezija.
Današnji interes za konzumaciju crnog vina potekao je oddefiniranja “francuskog paradoksa”. “Francuski paradoks” temelji se na istraživanjima Renauda i de Lorgerila (1992) koji su izvijestili da je prisutna niska stopa smrtnosti od koronarne bolesti srca među Francuzima bez obzira na njihov visok unos zasićenih masti putem zrelih sireva te učestalost drugih rizičnih čimbenika poput pušenja. Ta niska stopa smrtnosti uzrokavana koronarnim bolestima prepisala se Mediteranskoj prehrani koja uključuje redovitu, ali umjerenu konzumaciju crnog vina.
Najzaslužnijima za zdravstvene učinke vina smatraju se polifenoli – skupina organskih spojeva koji imaju antioksidacijsko djelovanje. Glavne fenolne komponente crnog vina su antocijani, katehini, resveratrol, fenolne kiseline i flavonoli koje svojim antioksidacijskim svojstvima sudjeluju u zaštiti organizma od brojnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, ateroskleroze i karcinoma.
Kemijski spojevi koji imaju antioksidativna svojstva su dobri za zdravlje, jer štite stanice od oksidativnog stresa tj. od djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su vrlo reaktivna i štetna vrsta koja sadrži nespareni elektron pa zbog toga napadaju susjednu molekulu kako bi postali stabilni, no taj proces stvara još jedan slobodni radikal. Ova lančana reakcija pridonosi peroksidaciji lipida, oštećenju DNA i razgradnji proteina tijekom oksidativnog stresa. Ljudske stanice pod stalnim su utjecajem slobodnih radikala koji konstatno nanose štetu koja tijekom vremena rezultira ranim znakovima starenja ili pojavom određenih bolesti. Zato je vrlo bitno zaustaviti djelovanje slobodnih radikala, a u tome nam pomažu endogdeni i egzogeni antioksidansi. Tijelo proizvodi 11 endogenih antioksidansa, dok egzogene unosimo hranom. U kategoriju egzogenih antioksidansa, osim popularnih vitamina C, E i beta karotena, pripadaju i polifenoli iz vina. Konzumiranje oko 250 mL crvenog vina dnevno tijekom 2 mjeseca pokazalo je značajno povećanje antioksidativnog statusa i smanjenje oksidativnog stresa u cirkulaciji.
Smatralo se da je proces ateroskleroze (nakupljanje masnih tvari u arterijama poznatih kao plak) ubrzan oksidacijom LDL kolesterola tzv. “lošeg kolesterola”. Polifenoli crvenog vina mogu smanjiti osjetljivost LDL-a te tako umanjiti nastanak slobodnih radikala. Resveratrol smanjuje sintezu lipida i eikozanoida (signalne molekule), koji potpomažu upale i aterosklerozu.
Crveno vino može povećati HDL kolesterol, popularno poznat kao “dobar kolesterol”. HDL je potreban za prijenos kolesterola iz arterija i raznih drugih dijelova tijela natrag u jetru za metabolizam i / ili izlučivanje. Također, nekoliko istraživanja je pokazalo da konzumacija alkohola povećava HDL kolesterol, budući da vino sadrži 10% do 15% alkohola, dio njegovog zaštitnog učinka na kardiovaskularni sustav može biti povezan i sa sadržajem alkohola.
Iako je početni interes za crveno vino i zdravlje bio usmjeren prema kardiovaskularnim bolestima, zbog francuskog paradoksa, vino se sve više povezuje s drugim pozitivnim učincima na zdravlje poput antimutagenog I antikancerogenog djelovanja. S druge strane, dobro su poznati I negativni učinci konzumacije alkohola i zato je unos alkohola potrebno ograničiti na prepručene dnevne količine što podrazumijeva ne više od dva pića dnevno za muškarce i jedno piće dnevno za žene.

Objavljeno od — Komentiraj

Muffini od mrkve

Muffine svi poznajemo kao desert koji radimo, a imamo malo vremena i još manje ideja. Super stvar kod ovih muffina je što, osim mrkve, u smjesu možete ubaciti i naribane tikvice ili jabuke. Na taj način omžete zavarati djecu kojoj povrće nije drago i odbijaju ga konzumirati na tradicionalno pripremljen način.

2 žličice lanenih sjemenki + 6 žličica vode
1 3/4 šalice pirovog brašna
1/4 šalice zobenih pahuljica
1 šalica naribane mrkve
1/2 šalice kokosovog ulja, rastopljenog
1/2 šalice grčkog jogurta
1/2 šalice kokosovog šećera
1 žličica praška za pecivo
1 žličica sode bikarbone
1 žličica cimeta
1/4 žličice muškatnog oraščića
1/4 žličice himalajske soli
METODA:

Zagrijite pećnicu na 180℃.
Lanene sjemenke pomiješajte s vodom i ostavite sa strane 15-20 minuta.
U posudi pomiješajte brašno, zobene pahuljice, prašak za pecivo, sodu bikarbonu, sol, cimet i muškatni oraščić.
U drugoj posudi pomiješajte kokosovo ulje i grčki jogurt te dodajte kokosov šećer. Dobro promiješajte.
Polagano dodavajte suhe sastojke u mokre i miješajte dok ne dobijete glatku i jednoličnu smjesu.
Kalupe za muffine namastite kokosovim uljem ili obložite papirom za pečenje. Smjesu podjelite u kalupe.
Pecite 18-20 minuta. Provjerite da li je muffin pečen tako da zabodete čačkalicu u sredinu muffina i ako je čačkalica čista, muffin je pečen.

Objavljeno od — Komentiraj

Sikavica-prirodni čistač jetre

Sikavica je biljka koju možemo naći na livadama i pašnjacima, a često se zna zamijeniti sa čičkom što nije ni čudno jer pripadaju istoj porodici Asteraceae odnosno glavočike. Možemo ju prepoznati po velikim ljubičastim cvijetovima i mnoštu jakih i oštrih bodlji. Odavno je poznata kao biljaka s izrazito ljekovitim svojstvima, a ta ljekovita svojstva dolaze od aktivnih komponenti koje se nalaze u samoj sikavici. Prvi dokazi o njenoj ljekovitosti sežu još iz vremena antičke Grčke, kada je jedan grčki travar spomenuo kao bi mogla pomoći kod ugriza otrovne zmije.
Krajem 16. stoljeća zabilježeno je kako sikavica ima povoljan utjecaj na smetnje u radu jetre i slezene te kako pripravci od svježeg korjena i sjemena mogu pomoći kod žutice.
Raznim mehaničkim postupcima iz ploda sikavice se dobiva ekstrakt silimarina. Silimarin je cjeloviti kompleks koji sadrži silidianin, silikristin i silibin koji pripadaju skupini flavolignana, a sadrži i značajne količine vitamina E iako je i sam gotovo 10 puta jači antioksidans od vitamina E. Upravo radi toga silimarin djeluje tako da sprječava aktvnost slobodnih radikala te umanjuje lipidnu peroksidaciju. Također, štite genetski materijal od oštećenja, povećavaju sintezu proteina u jetri, smanjuju aktivnost tumor-promotora, stabiliziraju mastocite( vrsta bijelih krvnih stanica koji imaju važnu zaštitnu ulogu u našem organizmu) i kelate željeza( najpovoljni oblik za iskorištenje željeza u organizmu) te usporavaju metabolizam kalcija pa se kalcij može bolje iskoristiti.
Dvostruko slijepa studija kod ljudi s akutnim viralnim hepatitisom dokazala je da se konzumacijom silimarina smanjuju komplikacije izazvane ovom bolesti te da se ubrzava oporavak i smanjuje vrijeme hospitalizacije. Eksperimentalna skupina ispitanika primala je 140 mg silimarina tri puta na dan tijekom malo više od 3 tjedna, a kontrolna grupa primala je placebo. Već nakon 5 dana došlo je do značajno boljih rezultata laboratorijskih nalaza u smislu normalizacije količine jetrenih enzima. Također, jednak rezultat je dobiven u istraživanju sa ispitanicima koji su bolovali od ciroze jetre zbog dugotrajne konzumacije alkohola. Eksperimentalna grupa je primala 140 mg silimarina 2 puta na dan tijekom 6 mjeseci, a kontrolna je primala placebo. Silimarin se pokazao jednako efikasan kod hepatitisa izazvanog drogom ili otrovima te kod kroničnog hepatitisa ili kronične ciroze jetre.
Preporučena dnevna doza je 7g granulata dnevno. Ta količina može se podjeliti na dvije doze dnevno, a konzumirat se može dodavanjem granulata u sok, jogurt, tijesta za kruh ili peciva, umake, juhe…
Osim u granuliranom obliku, sikavica se može upotrebljavat kao ulje koje je dobiveno mehaničkom preradom sjemeki u kontroliranim uvjetima i na niskoj temperaturi. To ulje ima prednost nad ostalim uljima jer je ne-alergijsko, a može imati i vanjsku i unutranju primjenu. Za unutranju primjenu se koristi kao salatno ulje ( kao takvo je odličan izvor linolne kiseline koja je ključna za daljnju biosintezu biološki aktivnih tvari), u proizvodnji funkcionalne hrane ili kao dodatak prehrani, dok se za vanjsku primjenu koristi u kozmetici za problmatičnu kožu, kod dermatitisa, težih upalnih stanja kože, ekcema, psorijaze, problema s aknama ili u borbi protiv bora i kao anti-aging tretman.

Objavljeno od — Komentiraj

Zdravi keksi za doručak

Keksi za doručak su uvjek dobra ideja, pogotovo ako su oni nutritivno bogati, doprinose Vašem fizičkom i mentalnom zdravlju i daju Vam energije za dan koji dolazi. Isprobajte ove keksiće u koje, po želji, možete dodati voće poput borovnica, jagoda i drugog šumskog voća te ih tako dodatno obogatiti. Ako želite da keksi budu hrskaviji pecite ih na 200℃ 20-ak minuta.

2 zrele banane

1/2 šalice maslaca

4 žlice agavinog sirupa

1 šalica zobenih pahuljica

2 žlice kokosovog brašna

1 žlica lanenih sjemenki

1 žlica amarantha

1 žlica chia sjemenki

METODA:

1. Zagrijte pećnicu na 180℃.

2. Vilicom izgnječite banane, dodajte rastopljeni maslac i ostale sastojke.

3. Smjesu dobro promješajte.

4. Na lim za pečenje na koji ste pretodno stavili papir za pečenje, pomoću žlice formirate keksiće promjera 3-4 cm. Neka razmak između svakog keksića bude oko 2 cm.

5. Pecite ih 30-ak minuta dok keksi ne postanu zlatno-smeđe boje.

Objavljeno od — Komentiraj

Defcit nutrijenata u specifičnim skupinama

Naprednim istraživanjima i mjerenjima nutrijenata u hrani, te kontinuiranim promatranjima i ispitivanjima velikih grupa ljudi, znanstevnici su uspjeli doći do nekoliko generalnih zaključaka vezanih za deficit vitamina i minerala u našem organizmu. Postoji nekoliko izloženih skupina kod kojih, ma koliko god se pravilno hranili i živili, dolazi do povećanih potreba za određenim vitaminima i mineralima koje su izazvane specifičnim fiziološkim stanjima. Tim skupinama pripadaju osobe starije od 65 godina, osobe s određenim medicinskim problemima, žene u bilo kojem životnom dobu (poglavito tijekom trudnoće i dojenja), alkoholičari, osobe koje se neredovito i nepravilno hrane, osobe s kroničnom dijarejom…
Kod osoba starijih od 65 godina najčešći je deficit vitamina B12, vitamina D i K, folne kiseline i cinka. Istraživanja su pokazala da je vitamin D deficitaran kod čak 57% starijeg stanovništva. Starije osobe ženskoga spola uglavnom imaju deficit kalcija koji je potreban kako bi održao čvrstoću kosti. U nedostatku kalcija može doći do osteoporoze ili osteomalacije.
Određena medicinska stanja zahtjevaju povećani unos određenih nutrijenata. Kod preporuka pripadnicima ove skupine, potreban je veliki oprez i savjetovnje s liječnikom jer svako stanje iziskuje određene nutrijente ili kombinaciju istih.
Žene su posebno osjetljiva skupina s obzirom na promjene kroz koje njihovo tijelo prolazi tijekom godina. Počevši od menstruacije preko trudnoće i dojenja do menopauze i postmenopauze, u žena dolazi do povećanih potreba za vitaminima i mineralima zbog stanja u kojima ih gube. Pa tako obilne menstruacije mogu rezultirati nedostatkom željeza, u trudnoći se savjetuje obavezna suplementacija folne kiseline koja smanjuje neurodegenerativna oštećenja novorođenčeta 50-80%. Također, s obzirom da se djetetov organizam izgrađuje od tvari koje preuzima iz majčinog krvotoka, poželjno je uzimati formulirane dodatke prehrani u kojima se nalaze svi potrebni vitamini i minerali u zadovoljavajućim količinama. Kod žena u predmenopauzi, menopauzi i postmenopauzi jajnici više ne proizvode toliko estrogena koji osnažuje kosti, tj. nadzire ugradnju kalcija u kosti. Zbog toga kosti postaju krhke i lomljive. Iz tog razloga, preporučuje se dodatno nadoknada kalcija u kombinaciji s vitaminom D koji poboljšava apsorpciju kalcija.
Korist od suplementacije putem dodatak prehrani mogu imati i alkoholičari ili osobe koje često konzumiraju alkoholna pića, vegetarijanci ( obavezna nadoknada vitamina B12 koji je dostupan isključivo iz hrane životinjskog podrijetla), osobe koje često i u velikim količinama konzumiraju junk food ili rafinirani šećer, osobe koje ne unose preporučene doze voća i povrća, osobe na restrikcijskim djetama… Odabir online casina u hrvatskoj s bonusima za ugodnu igru. Počinjemo zarađivati ​​u hrvatskim kockarnicama i novac dobivamo već danas. Ne žurite s odabirom hrvatskog kockarnice, jer sve treba puno vremena da biste pronašli licencirani kasino , zato izvucite zaključke i radite s resursima već danas.
Moramo biti svjesni da današnja industrija nije ista kao i prije nekoliko desetaka godina… Usjevi se tretiraju raznim sredstvima punim pesticida i drugih otrova koje biljke apsorbiraju iz tla. Također, voće i povrće pojačano gubi vitamine i minerale tijekom transporta, skladištenja i obrade, a unos velike količine rafiniranog šećera i zasićenih masnih kiselina rezultira pojačanom potrošnjom vitamina i minerala u tijelu. S druge strane, dodaci prehrani su samo nadomjestak pravilnoj prehrani i ne mogu zamijeniti svježe namirnice. Zato je potrebno uzeti u obzir sve faktore i napraviti balans između prehrane i dodataka prehrani.

Objavljeno od — Komentiraj

Tajlandska juha

Tajlandska juha s kokosovim mlijekom iznimno je neobičnog i zanimljivog okusa. Curry joj daje ljutinu, kokosovo mlijeko I šećer slatkoću, a limeta I korijander svježinu. Ovaj zanimljivi spoj sigurno Vas neće razočarati. Po želji možete dodati bilo koje drugo povrće ili začin te tako dodatno obogatiti ovo jelo.

2 crvena luka

100 g šampinjona

2-3 žlice currya

3 veće I zrelije rajčice

400ml kokosovog mlijeka

3 žlice maslinovog ulje

1 žlica kokosovog šećera

1 limeta (sok I naribana korica)

Šaka nasjeckanog korijandera za ukras

METODA

1. Luk izrežite na sitne komade i izdinstajte ga u loncu na malo maslinovog ulja.Dodajte malo vode da vam luk ne zagori te dodajte gljive.

2. Dodajte 2-3 žlice currya. 3 žlice će Vam dati vrlo intenzivan okus.

3. Rajčicu malo obarite da biste ju mogli oljuštititi, oljuštite ju I obradite u blenderu.

4. Rajčicu dodajte u lonac I mješajte 2-3 minute te dodajte kokosovo mlijeko.

5. Dobro promiješajte i ostavite da provrije. Kad juha provrije, smanjite vatru i dodajte soka od limete, koru i šećer te kuhajte još par minuta.

6. Posipajte nasjeckanim korijanderom I po želji juhu možete poslužiti s rižom ili tostiranim kruhom.