Kategorija: Izlječimo se od A do Ž

Balans energije utječe na kroničnu upalu. Konzumiranje prevelike količine hrane te hrane velike energetske vrijednosti rezultira povećanjem koncentracije markera upalnih procesa. Ova povećanja se mogu dogoditi sa ili bez povećanja TM, sugerirajući na činjenicu da kronična upala u osoba povećane tjelesne mase i pretilih osoba može značajno biti utjecana prevelikim energetskim unosom, a ne nužno primarni rezultat pretilosti. Restrikcija energetskog unosa i/ili gladovanje također utječu na povećanje upale..
MAKRONUTRIJENTI
Ugljikohidrati
Faktori koji utječu na upalni potencijal ugljikohidrata su glikemijski indeks, glikemijsko opterećenje i prehrambena vlakna. Ugljikohidrati visokog glikemijskog indeksa povećavaju koncentraciju upalnih markera dok ju oni niskog GI smanjuju ili ne mijenjaju. Konzumacija velike količine namirnica s niskim GI ima isti efekt kao i konzumacija male količine namirnica s visokim GI na povećanje upalnih markera. U današnjem svijetu zbog povećane konzumacije rafiniranih ugljikohidrata, ne samo da je povećana konzumacija ugljikohidrata s visokim GI nego je i smanjen unos dijetalnih vlakana. Nedostatak prehrambenih vlakana povezan s kroničnom upalom i bolestima zbog čega dolazi do povećanja koncentracije medijatora upale CRP-a ( C-reaktivni protein). Netopljiva vlakna imaju pozitivan učinak na imunofunkciju te na smanjenje koncentracije CRP-a u krvi i smanjenje upale.
Masti
Upalni potencijal masti ovisi o tipu masti koja se konzumira. Zasićene masti (SFA) i transmasne kiseline (TFA) potiču upalu. SFA koje najčešće nalazimo u prerađenom mesu, rafiniranim žitaricama i prženoj hrani povećavaju koncentracije markera upale(CRP, IL-6, E-selektin). Pokazalo se da mononezasićene, polinezasićene (omega-3) masne kiseline i veći omjer omega-3 naprama omega-6 povezane su sa smanjenjem koncentracije IL-6 u krvi. Riba hladnih mora je najbolji izvor omega-3 masnih kiselina, a možemo ga unositi i u obliku suplemenata.
Proteini
Utjecaj na upalu povezan je s izvorom proteina (crveno meso, biljni proteini, proteini mlijeka). Procesirano meso pokazuje proupalni efekt te konzumacija istog povećava rizik za nastanak dijabetesa tipa II i koronarne bolesti srca. Danska studija je pokazala da proteini ribe i biljaka smanjuju koncentraciju markera upale dok proteini kazeina i mliječnih proteina rade suprotno. Proteini soje također imaju pozitivan efekt na upalu.

Planiranje trudnoće, začeće, trudnoća te samo rođenje djeteta procesi su kojima se svaka žena neizmjerno veseli, ali s druge strane od njega i strahuje. Čitavi navedeni period prepun je promjena na tijelu žene, ali i unutar njega i na te promjene se treba dobro pripemiti, shvatiti ih i poraditi na tome kako da umanjimo negativne efekte takvih promjena. Same anatomske i fiziološke promjene spolnih organa, dojki i tijela općenito nisu toliki izvor straha koliko su to endokrine promjene tj. promjene u razini hormona. Centralno mjesto u endokrinologiji trudnoće predstavlja posteljica. Njene stanice luče beta HCG (humani korionski gonadotropin) koji se može naći u krvi I urinu trdunih žena već nekoliko dana nakon izostanka mjesečnice pa se iz tog razloga nalaz tog hormona u krvi koristi kao osnova za rano dokazivanje trudnoće.
Placentarni laktogen ima djelovanje prolaktina I hormona rasta hipofize I njegovo stvaranje I lučenje je veće što trudnoća duže traje, a njegovo fiziološko djelovanje nije još potpuno objašnjeno, ali se pretpostavlja da priprema dojke za laktaciju I regulira sekreciju progesterone I estrogena.
Progesteron, “čuvar trudnoće”, se u trudnoći stvara u ovariju I posteljici, a izlučuje se urinom kao pregnandiol. Koncentracija progesterona u krvi trudnice je konstantna tijekom cijele trudnoće što ukazuje na brzo metaboliziranje tog hormona. On priprema maternicu za usađivanje embrija, održava ju zdravom tijekom trudnoće I regulira njeno ponašanje. Također, održava normalan rast I razvoj djeteta, podiže Vašu tjelesnu temperature…
Izlučivanje estrogena (estradiol, estron, estriol, epiestriol) se u trudnoći povećava I do 100 puta, a oni generalno stimuliraju sva tkiva na rast te reguliraju vitalne procese u razvitku fetusa I izlučivanje progesterona.
Osim razine hormona, dolazi I do rasta hipofize, štitnjače I paratireoidnih žlijezda, dok nadbubrežne žlijezde zadržavaju svoju veličinu.
Metaboličke promjene u tijelu žene uključuju povećanu potrošnju kisika za 10-20 %, povišenje bazalnog metabolizma za oko 20 % (energija koju tijelo troši u mirovanju), povećanje potrebe za proteinima , povišenje razine kolesterola, povišenje razine nekih enzima…
Kao što smo već rekli, bitno se dobro pripremiti za trudnoću što uključuje I dovođenje svog tijela u dobro zdrastveno stanje kako bi lakše zatrudnili I kako bi Vam trudnoća I porod bili lakši I manje bolni. Zdrava prehrana je možda najvažniji čimbenik koji utječe na Vaše, I na zdravlje Vašeg djeteta I zato je bitno u svoje tijelo unositi korisne hranjive sastojke, raznoliku hranu, dovoljnu količinu ugljikohidrata, proteina, vlakana i esencijalnih masnih kiselina. Dakle, povećajte potrošnju svježeg voća I povrća, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova, ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Nemojte zaboraviti na šest do osam čaša tekućine na dan ( voda, biljni čajevi, nezaslađeni sokovi…). Potrudite se unosite namirnice koje sadrže veću količinu vitamina koji se povezuju s plodnosti- B6 (jaja, banana, kikiriki, zob, soja, losos, leća…), vitamin C( paprika, šipak, peršin, agrumi), vitamin E (sjemenke,orašasti plodovi, žumanjak jajeta, masna riba) I folna kiselina (zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, mahunarke, cjelovite žitarice). Od minerala je najvažnije unositi dovoljne količine cinka, magnezija, selena I kalcija koji pozitivno utječu na proizvodnju muških I ženskih spolnih stanica te time povećavaju plodnost I šansu za začećem.
Uz navedene preporuke za prehranu, možete koristiti I multivitaminske I mineralne dodatke prehrani koji ciljano povećavaju plodnost. Njihova upotreba može udvostručiti mogućnost začeća I povećati kvalitetu jajnih stanica.
Osim prehrane, bitno je utjecati I na druge faktore koji Vam mogu odmoć prilikom planiranja trudnoće I same trdunoće. Glavni negativci u ovoj priči su toksini I stres. Toksini iz dima cigarete, alkohola, opijata I lijekova mogu oponašati prirodne hormone I ometati njihov rad te smanju kvalitetu spolnih stanica. Stres povećava razinu koritzola za čije stvaranje tijelo troši progesteron kojega onda nema u dovoljnoj količini da bi pozitivno utjecao na plodnost I trudnoću. Također, visoke razine kortizola uzrokuju neravnotežu šećera u krvi I debljanje- dva faktora koji smanjuju plodnost.
Svoje I partnerovo zdravlje I kvalitetu spolnih stanica održite redovitom tjelovježbom koja podrazumijeva minimalno 30 minuta lagane tjelesne aktivnosti na dan. Na taj način ćete ostati u dobroj formi čak I tijekom trudnoće.

Gluten se u posljednje vrijeme često provlači kroz razne naslove i članke u medijima i to najčešće u negativom kontekstu. Na tržištu se svaki dan pojavljuju novi proizvodi sa čijih ambalaža vrište natpisi “ BEZ GLUTENA”, a prodaja takvih proizvoda je sve veća i veća. Osim ljudi koji zaista ne mogu i ne smiju konzumirati gluten, ovakve proizvode kupuju i ljudi koji vjeruju da će konzumacijom proizvoda bez glutena poboljšati svoje zdravlje ili izgubiti na tjelesnoj masi. Do toga zaista i može doći, ali to nije posljedica izbjegavanja glutena nego posljedica izbjegavanja pekarskih i ostalih industrijskih proizvoda od pšenice.
Što je zapravo uoće gluten? Gluten je zajednički naziv za kompleksnu smjesu proteina prisutnih u pšenici, raži, ječmu i zobi. Prema Codexu Alimentariusu ( “Knjiga zakona o hrani”) gluten se definira kao proteinska frakcija iz pšenice, raži, ječma, zobi ili njihovih križanih sorti i njihovih derivata, na koju su neke osobe intolerantne i koja je netopiva u vodi i 0,5 M NaCl-u.
Zrno pšenice sadrži 4 frakcije proteina koji se međusobno razlikuju prema topljivosti:

albumini-topljivi u vodi
globulini- netopljivi u vodi, ali topljivi u otopinama soli
prolamini- topljivi u 70 %-tnomalkoholu
glutelini- topljivi u jakim kiselinama i lužinama.

Prolamin pšenice se zove glijadin, a glutelin pšenice se zove glutenin.
Gluten je zapravo naziv za smjesu glijadina i glutenina pšenice( i ostalih žitarica koji ga sadrže) u kojoj čini 75 % ukupnog udjela proteina zrna. Omjer glijadina i glutenina u glutenu je približno 50 % : 50 %. Glutelini kod drugih vrsta navedenih žitarica su sekalin u raži, hordein u ječmu i avenin u zobi.
Glijadin i glutenin sadrže visoki udio aminokiselina prolina (20 %) i glutamina (40 %) koje ih
štite od potpune degradacije proteazama u probavnom sustavu , te su zbog toga teško probavljivi. Upravo zato je moguće da veliki glutenski peptidi dopru do površine sluznice i potaknu razvoj upalne reakcije.
Danas je poznato da gluten može izazvati različite poremećaje koje djelimo u 3 osnovne kategorije- autoimuni (celijakija, dermatitis herpetiformis i glutenska ataksija), alergijski (alergija na pšenicu) i neautoimunski i ne-alergijski (preosjetljivost na gluten).
Bezglutenska prehrana je način prehrane koji se preporučava isključivo ljudima koji se nalaze u jednoj od 3 navedene kategorije, a podrazumijeva ne konzumaciju namirnica koji prirodno sadrže gluten ili kod kojih je moguća kontaminacija glutenom. Do kontaminacije može doći prilikom uzgoja, transporta, skladištenja, pakiranja ili pripreme i zato trebate biti vrlo oprezni i dobro čitati deklaracije kako bi izbjegli moguće komplikacije. Pridržavanje apsolutno bezglutenske prehrane može biti teško i zamorno, ali to je nažalost jedini način liječenja pacijenata s celijakijom i ostalim poremećajima povezanim s glutenom.

Akne se definiraju kao upalna kožna bolest koju karakteriziraju crvene uzdignute mrlje s polutvrdim središtem, bijele točkice ili crne točkice. U težim stanjima može doći do nastajanja podkožnih nakupina ili cista ispunjenih tekućinom. Iako se na njih uglavnom gleda kao na estetski problem, akne mogu izazvati puno ozbiljnije probleme poput emocijalnog stresa koji može voditi do depresije i manjka samopoštovanja.
Uglavnom se počinju pojavljivati u pubertetu kada se drastično poveća proizvodnja androgena, muških spolnih hormona koji povećavaju izlučivanje keratina i sebuma tj. loja. Sebum je uljna komponenta naše kože koja se normalno izlučuje iz kožnih pora, a služi za podmazivanje kože. U nedostatku sebuma pore postaju ljepljive te se bakterije mogu lakše zadržati na njima, a to izaziva odgovor organizma koji je vidljiv kao akna.
Crne točkice ili miteseri nastaju kada se sebum pomiješa s pigmentima kože i začepi pore, a bijele točkice ako sam sebum ostane zadržan u porama. Osim na licu, pojava akni je moguća i na vratu, leđima, poprsju, ramenima i drugim dijelovima tijela.
Iako se najčešće pojavljuju u pubertetu, akne se mogu javiti u bilo kojem životnom dobu. Kod žena je njihov nastanak posebno izražen kod promjena u razini hormona npr. tijekom trudnoće ili prije mjesečnice. Mogu se javiti i kao posljedica stresa, upotrebe steroida i oralnih kontraceptiva ili prehrane bogate šećerom i zasićenim masnim kiselinama.
U tretmanu protiv akni za početak je jako bitno održavati čistoću kože pravilnim postupcima i proizvodima. Izbjegavajte neprovjerene preparate s jakim mirisom jer oni obično djeluju nadražujuće.
Od dodataka prehrani preporučuje se uzimanje kompleksa vitamina B u dozi od 100 mg/dan. Ti vitamini su važni u održavanju zdrave boje kože, a vitamin B3 poboljšava protok krvi.
Vitamin C u dozi od 500 mg dva puta na dan potiče imunosni sustav i smanjuje upale te je bitan u popravku nastalih oštećenja kože.
Vrlo slično vitaminu C, djeluje i vitamin E čija preporučena dnevna doza iznosi 400mg/dan.
Cink u dozi 30-80 mg/dan pomože u cijeljenju tkiva i spriječava nastanak ožiljaka, a važan je i za pravilno funkcioniranje žlijezda lojnica. Budite oprezni kod upotrebe cinka jer on spriječava apsorpciju bakra, pa je poželjno ta dva minerala uzimati zajedno.
Selen daje koži elastičnost i djeluje kao jaki antioksidans, a dnevna doza koja može imati povoljan utjecaj na spriječavanje nastanka akni je 200 μg/dan.
Kako bi se uočio rezultat upotrebe navedenih dodataka potrebno je vrijeme od 3-4 tjedna. Dodatni pozitivni utjecaj možete postići konzumacijom velike količine voća i povrća s niskim glikemijskim indeksom i visokim udjelom vlakana, vitamina A, C i E. Obogatite svoju prehranu namirnicama bogatim cinkom- plodovi mora, soja, cjelovite žitarice, suncokretove sjemenke…Eliminarajte procesirane namirnice, alkohol, čokoladu, bombone, kofein, jaja, suncokretovo ulje, jaku i začinjenu hranu te zaslađene napitke. Brinite se o zdravlju i čistoći svoje kože i okoline u kojoj živite.

Jedna od najvećih problema današnjice je umor. Svi su konstantno umorni koliko god spavali i odmarali, a kao riješenje tog problema obično nalazimo u ispijanju šalice kave ili energeskog pića. Osim opće iscrpljenosti, umor može izazvati i ljutnju, nestrpljivost, nemir, smanjenu koncentraciju…
Umor se, sam po sebi, ne može klasificirati kao bolest nego kao klasični simptom nekog drugog problema poput loše prehrane, premale ili prevelike tjelesne aktivnosti, nedovoljno sna, preoterećenja virusima, nakupljanje vanjskih i unutarnjih otrovnih tvari, predmenstrualnog sindroma, poremećaja hormona ili depresije.
S nutritivne strane, nedostatak bilo kojeg vitamina ili minerala može negativno djelovati na imunološki sustav i tako uzrokovati umora. To se posebno odnosi na prehrambene tvari koje sudjeluju u proizvodnji crvenih krvnih stanica ( eritrocita) koje prenose kisik, a kisik se iskorištava za svaranje energije. U toj skupini najvažnije tvari su željezo, folna kiselina te vitamini B6 i B12.
Žene su posebno osjetljive zbog stalnih promjena u ravnoteži hormoni kod menstraucije, trudnoće ili menopauze. Također, zbog obilnih menstruacijskih krvarenja može se javiti anemija čiji simptom je umor i iscrpljenost.
Ako umor traje više od dva mjeseca i ako je popraćen s nekim drugim simptomoma( povišena tjelesna temperatura, mučnina, proljev, bolovi….) obavezno se posavjetujte s liječnikom. Tek kada se isključi medicinski uzrok umora, možete pokušati umor otkloniti pomoću dodataka prehrani.
Vitamini B skupine povoljno djeluju na živčani i imunosni sustav, a preporuča se jedna kapsula dva puta na dan s hranom. Poželjno je da kompleks sarži minimalnno 50 µg vitamina B12 i biotina, 400 µg folne kiseline i 50 mg svih ostalih vitamina iz te skupine.
Vitamin C potiče rad imunosnog sustava i smanjuje djelovanje slobodnih radikala. Doza koja Vam može pomoći je 500 mg vitamina C dva puta na dan.
Ginseng se u Aziji stoljećima propisivao kaoo energetski tonik. Sibirski i korejski ginseng imaju jače djelovanje dok Američki ima slična svojstva, ali slabija. Za obje vrste vrijedi ista dnevna doza koja iznosi 100-300 mg na dan.
Nedostatak magnezija također može utjecati na povećanje umora, a njegova konzumacija od 400 mg na dan tijekom 2 mjeseca može nadoknaditi taj manjak i suzbiti umor.
Osim dodatak prehrani možete si pomoći i kratkim popodnevnim snom, pravilnim rasporedom sna, umjerenom tjelesnom aktivnošću, unosom složenih ugljikohidrata te voća i povrća.

Propolis je proizvod u obliku smolaste smjese kojeg pčele radilice prikupljaju s različitih biljaka i djelova biljke poput pupoljaka, cvjetova, oštećenih djelova stabala… Pčele ga, zajedno s voskom, koriste za konstrukciju pčelinjih sača, dok je u ljudskoj upotrebi odvano prepoznat po svojim antibiotskim, antiseptičkim, antifugalnim svojstvima, a može se koristiti čak i kao anestetik.
Generalno možemo reći da se propolis sastoji ponajprije od smole i balzama( oko 55%), a ostatak otpada na vosak, hlapljiva ulja, masne kiseline, terpene, tanine i prirodno prisutne nečistoće. Sastav propolisa je vrlo varijabilan zbog različitih koncentracija peludi, pčelinjeg voska, prašine i drugih materijala ovisno o klimi, zemljopisnom položaju košnica, vegetaciji te prisutnim zagađivačima u tom području. Upravo zbog tih razlika u sastavu, ne postoje standardne upute o doziranju nego se potrebno pridržavati uputa proizvođača.
Propolis se, za razliku od meda, koristi isključivo u terapeutske svrhe. Njegova moć leži u tome što obiluje mineralima (u prvom redu željezo i cink) i vitaminima( A, B1, B2, B6, C i E). Uz vitamine i minerale, propolis sadrži velik broj flavonoida. To su glavne tvari koje propolisu daju njegova ljekovita svojstva, a baš kao vitamini C i E, flavonodi djeluju kao jaki antioksidansi tj. smanjuju količinu slobodnih radikala u tijelu i na taj način smanjuju broj upalnih procesa. Najviše se koristi kao pomoć kod upale mukoznih membrana ustiju i grla, kod pojačanog suhog kašlja, za sprječavanje lošeg zadaha, za pomoć kod angine, čireva, akni te za stimulaciju imunosnog sustava. Također, preporuča se i kao pomoć terapiji kod alergija, astme i ostalih tegoba respiratornog sustava. Osim u medicinske svrhe, propolis se može koristiti i u kozmetičke svrhe u raznim kremama, losionima, balzamima i drugim kozmetičkim proizvodima.
Danas proplis na tržištu možemo naći u raznim oblicima, a neki od najpopularnijih su kapi, sprejevi, masti ili med s dodatkom propolisa. Iako nije još istražen do kraja, upotreba se svakako preporuča s obzirom na veliki broj tegoba kod kojih pomaže, a konzumcija propolisa ne izaziva gotovo nikakve nuspojava.

Kardiovaskularne bolesti je generalni naziv koji obuhvaća srčani udar (infarkt miokarda) te ostale bolesti srca i krvožilnog sustava. Te bolesti su vodeći zdrastveni problem Zapadnjačke civilizacije koji je svakim danom sve rašireniji zbog užurbanog života koji ne ostavlja dovoljno vremena da se adekvatno posvetimo sebi, svome zdravlju i prehrani.
Srčane bolesti su do početka 20. stoljeća bile nepoznanica. Razlog tome je što u to vrijeme ljudi nisu konzumirali toliko šećera i rafiniranog škorba. Porastom konzumacije navedenih namirnica došli smo do situacije da su srčane bolesti prve na popisu razloga smrti u Americi, dakle ispred svih vrsta karcinoma zajedno. U srednjim godinama veći rizik za srčani udar imaju muškarci, jer kod žena estrogen ima protektivnu ulogu, no nakon menopauze razina estrogena u žena pada pa se time i rizik izjednačava.
Što zapravo uopće uzrokuje srčani udar? Koronarne arterije su arterije koje opskrbljuju srce s krvi tj. s kisikom. Ako se iz nekog razloga promjer tih žila suzi količina krvi koja se doprema u srce će biti manja, pa će time srce dobivati i manje kisika koji mu je potreban za rad. Taj manjak kisika uzrokuje jaku i oštru bol u prsima koju nazivamo angina pectoris i može se pojaviti nakon izlaganja većem naporu, a ona nestaje nakon odmora. Ukoliko dođe do opsrukcije koronarnih arterija, dovod krvi u srce je potpuno onemogućen i tada dolazi do srčanog udara koji kao posljedicu ima oštećenja srčanog mišića ( srce ne radi 100%-tnim kapacitetom). Opstrukciju arterija uzrokuje ponajprije ateroskleroza tj. otvrdnjivanje arterija ili prisutstvo trombova i ugrušaka.
Oštra bol u prsima je prvi i najsnažniji simptom srčanog udara. Ta bol traje nekoliko minuta i obično se širi na lijevu ruku, rame te lijevi dio vrata i čeljusti. Drugi simptomi uključuju znojenje, mučninu, teškoće u disanju i gutanju, povraćanje, nesvjesticu… Simptomi se razlikuju od čovjeka do čovjeka pa tako neki ljudi dožive srčani udar, ali to ni ne primjete (“tihi” srčani udar).
Hipertenzija (visoki krvni tlak) je izuzetno česta kardiovaskularna bolest, a prekursor je srčanim problemima. Pojavljuje se kao rezultat smanjene elastičnosti ili promjera krvnih žila koji su uzrokovani aterosklerozom, defektima u metabolizmu natrija, stresom ili nutritivnim deficitima. U rizičnu kategoriju pripadaju osobe s dijabetesom, pušači, osobe koje su prethodno imale srčani udar te pretile osobe, osobe s povišenim razinama LDL kolesterola u krvi I fizički neaktivne osobe… Hipertenzija u ranim fazama ne uzrokuje nikakvu bol, pa ju mnogi ljudi ne doživljavaju ozbiljno i ne tretiraju. No, u kasnijim fazama izaziva razne simptome koji vode do srčanog udara.
Ostale kardiovaskularne bolesti su srčani zastoj, aritmija te bolest srčanih zalistaka.
U borbi protiv kardiovaskularnih bolesti za početak je najvažnije izbjegavati šećere, šećerne sirupe, rafinirane proizvode, bijelo brašno te trans-masne kiseline). Bitno je unositi i dovoljnu količinu antioksidanasa koji inaktiviraju slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja stanice- vitamini C(500 mg/3 puta na dan) i vitamin E (2-3 kapsule/ dan). Koenzim Q10 (50-100 mg/dan), spriječava ponovnu pojavu srčanog udara, ekstrakt sjemenki grožđa (100 mg 2 puta/dan) je jači antioksidansi od vitamina C i E. Folna kiselina smanjuje razine homocisteina-aminokiseline koji povećava rizik od bolesti srca. Da bi osjetili pozitivan učinak folne kiseline potrebno ju je unositi u količini od 400 µg/dan. Od minerala se preporučuju magnezij u količini 750-1000 mg/dan (u više doza) koji poboljšava funkciju srčanog mišića i kontrolira razinu glukoze u krvi te kalcija u količini od 1500-2000 mg/dan u dozama koje poboljšavaju zdravlje srca.

Alergije I intolerancije na hranu vrlo su raširene među ljudima diljem cijeloga svijeta, a češće se javljaju kod genetski predisponiranih pojedinaca. Bez obzira na genetiku, postoje mnogi drugi faktori u djetinjstvu i tijekom života koji mogu utjecati na to hoće li do reakcije na neki sastojak hrane doći ili ne. Unatoč tolikoj raširenosti alergija i intolerancija na hranu, mnogi još uvjek brkaju ta dva pojma…Zato ćemo Vam mi ukratko pokuštati objasniti razliku.
Do alergije na hranu dolazi ukoliko imunosni sustav reagira na neku komponentu hrane i prepoznaje ju kao štetnu. U tom slučaju dolazi do izlučivanja histamina. Ako histamin dođe u nos i grlo, osoba može osjetit svrab na jeziku ili u grlu, poteškoće sa disanjem ili gutanjem, a ako se otpusti u gastrointestinalni trakt može doći do proljeva, bolova i nadutosti. Alergije, nažalost, mogu biti i opasne po život.
Intolerancija na hranu, kao što smo već napomenuli, nije isto što i alergija na hranu. Intolerancija podrazumijeva nemogućnost organizma da probavi određenu komponentu hrane poput laktoze, glutena i pri tome ne dolazi do zlučivanja hstamina. Simptomi intolerancije su neugodni i uključuju grčeve, nadutost ili dijareju, ali intolerancija nije opasna po život.
Trenutno je poznato oko 170 namirnica ili sastojaka hrane koje izazivaju alergijske reakcije, ali oko 90 % reakcija je izazvano mlijekom, jajima, kirkirikijem, orašastim plodovima, ribom, morskim plodovima i sojom. Ponekad je teško izbjeći hranu koja sadržava alergene, pogotovo ako se hranite vani, ali osobe s alergijama i intlerancijama uvijek moraju biti na oprezu. U restoranima se često ne vodi tolika briga oko ove opasnosti, pa se sva hrana priprema u istom prostoru, na istim podlogama i u istom posuđu. Takve stvari bi se svakako trebalo izbjegavati kako bi se spriječila kontaminacija i širenje alergena.Također, tijekom skladištenja I transporta može doći do križne kontminacije inače ne-alergene hrane.
Kako bi spriječili negativne posljedice, najbitnije se educirati o hrani koja sadrži alergene i gdje se sve oni mogu naći. Prilikom kupovine dobro čitajte deklaracije i naučite sva imena pod kojima se alergen može naći. Prilikom posjete restoranu, pri samom dolasku obavezno naglasite što ne smijete konzumirati kako bi osoblje bilo pažljivije kod pripreme Vaše hrane. Ako se alergije manifestiraju kroz respiratorni sustav, obavezno uz sebe imajte pomagala koja Vam mogu olakšati disanje.

Prema novijoj definiciji, probiotici su kulture živih mikroorganizma koji u obliku dehidratiranih stanica ili u fermentiranim proizvodima pomažu u poboljšavanju endogene mikroflore kod ljudi i životinja (Margoles i Garcia, 2003). Prema definiciji FAO/WHO iz 2001. probiotici su živi mikroorganizmi koji uneseni u prikladnim količinama pomažu u održavanju zdravlja ljudi.
Primarna uloga probavnog sustava je razgradnja hrane na manje komponente koje potom tijelo može lakše iskoristiti kao izvor energije za normalan rast I funkcioniranje. Probavni sustav također ima bitnu ulogu u eliminaciji štetnih tvari I mikroorganizama koji su se našli u tijelu, a u tome glavnu funkciju ima mikrobna populacija gastrointestinalnog trakta. Ta mikrobna populacija je izrazito kompleksna, a sastoji se od mikrobnih vrsta koje povoljno djeluju na zdravlje domaćina, na neutralne vrste koje nemaju utjecaja te od mikroorganizama koji djeluju štetno. Nama su najzanimljivije vrste koje održavaju našu mikrofloru zdravom I koje su u najvećoj mjeri detektirane u ljudskom fecesu I u fecesu dojenčadi, a to su vrste Lactobacillus i Bifidobacterium.
Uloge probiotika su brojne, a u prvom redu to su sprječavanje rasta ili uništenje potencijalno patogenih mikroorganizama koji mogu uzrokavati infekciju, inhibiranje vezanja patogenih mikroorganizama na sluznicu crijeva te blokiranje njihovog pristupa površini sluznice crijeva. Također, probitici kompetativno koriste hranu koju patogeni mikroorganizmi mogu koristiti za svoj rast I razvoj te povećavaju kiselost probavnog trakta čime inaktiviraju enzime koje proizvode patogeni mikroorganizmi. Osim u probavnom sustavu, probiotici imaju važnu ulogu u imunosnom sustavu i to na način da su uključeni u stimulaciju urođenog imunosnog sustava domaćina. Starenjem, uporabom antibiotika, stresom I nepravilnom prehranom broj bifidobakterija u probavnom sustavu se smanjuje, dok se broj drugih bakterija uključujući I bakterije iz roda Clostridium I E. Coli se povećava. Smanjen broj dobrih bakterija uzrokuje nepravilan rad crijevne mikroflore, a to uzrokuje mnoge probleme. Prilikom razgradnje namirnice sa visokim udjelom proteina, dolazi do nastanka velike količine amonijaka koji se prenosi u krv I ukoliko ga jetra ne detoksificira, on uzrokuje mučnine, proljev, povraćanje I smanjen apetit.
S druge strane, dovoljna količina dobrih bakterija utječe I na sprječavanja rasta Candide albicanis, gljivice koja je prisutna u genitalnom I probavnom sustavu. Njen rast uzrokuje mnoge infekcije koje mogu biti neugodne pa čak I opasne. Također, može napasti I druge djelove tijela poput nosa, ustiju, ušiju, noktiju… Simptomi u probavnom sustavu se očituju kao proljev, konstipacija, abdominalna bol I drugi, u ustima I grlu može doći do nastanka bijelih mrlja, peckanja te lošeg zadaha. Kod žena je najizraženiji nastanak vaginalitisa, koji se sprječava tako da se uz antibiotike paralelno uzimaju I probiotici.
Probiotički proizvodi na tržištu su prisutni kao mliječni probiotički proizvodi, ne-mliječni probiotički proizvodi te kao farmaceutski proizvodi. Od mliječnih proizvoda najviše se konzumiraju fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira ili kiselog mlijeka. Od nemliječnih probiotičkih proizvoda prisutna su fermentirana bezalkoholna pića na bazi žitarica (pšenica, pšenično brašno, proso, kukuruz, sijerak, slad, ječam, zob, škrob) te fermentirani sokovi od voća i povrća. Probiotički pripravci farmaceutske industrije na tržištu se nalaze u obliku prašaka, kapsula, tableta ili tekućina

Oči su organ kojim gledamo svijet oko nas i kojim opažamo svijetlost, tamu, boje, dubinu, duljinu… Stara narodna izreka kaže da su oči ogledalo duše, a osim toga, mogu nam ukazivati i na razne poremećaje u organizmu poput hipertenzije, manjka vitamina A, problema sa štitnjačom i mnoge druge.
Očima su kao i svim drugim organima potrebni nutrijenti kako bi umanjili rizik za nastankom teškoća u očima poput mrene, degeneracije žute pjege i glaukoma. U nastavku Vam donosimo 5 namirnica koje imaju sinergistički učinak i za koje je dokazano da pomažu u očuvanju zdravih očiju.
1. KELJ
Tamnozeleno lisnato povrće bogat je izvor luteina i zeaksantina koji štite oči od oštećenja uzrokovanih sunčevim svjetlom, a zbog toga ih nazivamo “unutarnje sunčane naočale”. Osim luteina i zeaksantina, kelj sadrži vitamin C i beta karoten, druga dva nutrijenta bitna za zdravlje očiju. Kod kelja je jako bitno da se konzumira za nekim izvorom nezasićenih masnih kiselina jer lutein i zeaksantin trebaju masnoće kako bi se apsorbirali.
2. BATAT
Batat ili slatki krupir već bojom odaje svoje bogatsvo beta karotenom, koje može usporiti nastanak makularne degeneracije. Beta karoten je, također, prekursor vitamina A koji spriječava sušenje očiju i prevenira nastanak noćnog sljepila. Oba navedena nutrijenta mogu pomoći u smanjenju infekcija oka. Osim batat, beta karotenom su bogati i mrkva te butternut tikva. Prepuračava se konzumirati uz malu količinu masti.
3. JAGODE
Svježe i sočne jagode prepune su vitaminom C koji može umanjiti rizik od nastanka mrene tj. K katarakte. Uz jagode, obogatite vsooju prehranu s drugi izvorma vitamina C poput crvene paprike, nara i citrusa.
4. LOSOS
Losos je bogat omega 3 masnim kiselinama, a one mogu ublažiti probem suhih očiju. Uz omega 3 masne kiseline losos je dobar izvor vitamina D koji također može pomoći u spriječavanju nastanka makularne degeneracije. Osim lososa, omeg 3 masne kiseline možete dobiti i iz drugih vrsta ribe te lanenih i chia sjemenki.
5. ZELENI ČAJ
Antioksidansi, kojima zeleni čaj obiluje, mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka katarakte i makularne degeneracije. Glavna korisna supstanca u zelenom čaju je katehin koji ima glavnu ulogu u protuupalnom i antioksidativnom djelovanju. Ostali odlični izvori katehina su crno vino, čokolada i crni čaj.