Kategorija: Izlječimo se od A do Ž

Trenutni najveći hit u svijetu gubljenja kilograma je ketogena dijeta i u posljednje vrijeme možemo primjetiti da se sve više ljudi okreće upravo ovakvom načinu prehrane. Osnovna ideja ketogene dijete je smanjiti unos ugljikohidrata na minimum i držati se preporučene količini od 30- 50 grama ugljikohidrata na dan. Druga važna stvar je unositi dovoljnu količinu proteina kako nebi došlo do gubitka mišićne mase. Dovoljna količina proteina podrazumijeva 1,75 g/kg/TM/dan za neaktivne osobe ili 2 g/kg/TM/dan za fizički aktivne osobe. Dakle, uzeći u obzir navedene preporuke za ugljikohidrate i proteine, jednostavno možemo zaključiti da su kod ketogene dijete glavni izvor energije masti.
Naš metabolizam u normalnim uvijetima funkcionira tako da ugljikohidrate tj. glukozu koristi kao primarni izvor energije. Kada izuzmemo ugljikohidrate iz svoje prehrane, naše tijelo je primorano naći zamjenu za glukozu i pronalazi je u slobodnim masnim kiselinama. Na taj način dolazi do redukcije masnog tkiva. Nepotpunim raspadom slobodnih masnih kiselina u jetri nastaju ketonska tijela i njih kao izvor energije koriste organi koji ne mogu koristiti ( mozak i živčani sustav) slobodne masne kiseline. Povišena koncentracija ketonskih tijela u krvi dovodi do nastanka ketoze i upravo od tuda dolazi ime ketogene dijete.
Osim samog trošenja pohranjenih masnih stanica, gubitku tjelesne mase dodatno pridonosi I smanjenje apetita u stanju ketoze koje je izazvano smanjenim lučenjem inzulina zbog smanjenog unosa ugljikohidrata.
Ketogena dijeta se osim za redukciju tjelesne mase, koristi i za tretiranje nekih zdrastvenih stanja poput epilepsije, dijabetesa, akni, visokog kolesterola, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, autizma, multiple skleroze, sindroma policističnih jajnika, kardiovaskularnih bolesti, neuroloških bolesti…
Opasnost ove dijete nije službeno dokazana, osim što kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa I može doći do pojave ketoacidoze tj. patološkog stanja u kojemu je količina ketona iznad 10 mM/L, a ketoni u tolikoj količinimogu izazvati određena oštečenja u organizmu. Također, ukoliko se u stanje ketoze dođe radikalnim postupcima, bez obraćanja pažnje na pravilan unos mikro I makronutrijenata, kroz dulje razdoblje može doći do slabljenja kostiju, pojavu bubrežnog kamenca, visokog kolesterola, nedostaka vitamina I minerala, gubitka mišićne mase…
Ukoliko se odlučite isprobati ketogenu dijetu, dnevni unos makronutrijenata trebao bi izgledati otprilike ovako: ugljikohidrati 5-10%, masti 70-75 % I proteini 15-20%. Glavninu Vašeg tanjura trebalo bi činiti meso, maslac, jaja, maslinovo ulje, punomasni sir, vrhnje, kiselo vrhnje, masna riba, slanina, povrće s niskim udjelom ugljikohidrata ( špinat, blitva, brokula, kupus, tikvice… ), voće s niskim udjelom šećera ( maline, borovnice, grejp, limun,…), začini… S druge strane, na neko vrijeme iz prehrane bi trebali potpuno izbaciti sve žitarice I proizvode od žitarica ( kruh, tjesetnina, peciva, kolači,..), šećer, zaslađene namirnice, mahunarke (grah, grašak,…), korjenasto povrće (mrkva, krumpir,…).
Na početku, dok se Vaše tijelo ne privikne na novi režim, očekujte nalete gladi, glavobolju, nedostatak koncentracije, problem sa spavanjem…. Navedene nuspojave će s vremenom nestati, samo morate biti strpljivi. Također, obratite pažnju I na dovoljan unos elektrolita.
U nastavku Vam donosimo I odličan recept za popularnu pizzu u kojemu su ispoštovama pravila ketogene dijete.
300 g polutvrdog sira, naribanog
3-4 kriške kuhane šunke
1/2 šalice pasirane rajčice
1 režanj češnjaka
Himalajska sol
Papar
Sušeni začini po želji (bosiljak, origano, majčina dušica…)
1/2 šake svježeg bosiljka
METODA:
1. Zagrijite pećnicu na 180℃.
2. ZA UMAK: dobro izmiješajte rajčicu, usitnjeni češnjak, sol, papar i začine,
3. ZA PODLOGU: naribani sir rasporedite u krug po limu za pečenje koji ste prethodno prekrili papirom za pečenje. Ostavite malo mjesta između krugova.
4. Sir stavite peći i pecite 5-10 minuta uz redovito provjeravanje. Sir mora poprimiti svijetlo do srednje smeđu boju.
5. Šunku narežite na sitne kockice.
6. Sir izvaidte iz pećnice, na njega stavite malo šunke i po žličicu umaka od rajčice.
7. Ukrasite sitno nasjeckanim bosiljkom.

Menopauza je stanje s kojim se svaka žena, prije ili kasnije, mora suočiti. To je točka u kojoj žena prestaje ovulirati i dolazi do izostanka redovnog mjesečnog krvarenja tj. menstruacije. Nekoliko godina prije same menopauze, jajnici smanjuju produkciju glavnih ženskih hormona (estrogena i progesterona ) i upravo te hormonalne pormjene su glavni krivci za razne tegobe koje povezujemo s menopauzom. Menopauza se obično javlja u kasnim 40-im ili ranim 50-im godinama, a možemo ju prepoznati po raznim simptomima poput valova vrućine, noćnog znojenja, depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja, suhoea kože, povećanja tjelesne mase, bolovima u zglobovima… S obzirom na to da estrogen utječe i na mnoge druge organe i sustave u tijelu (kosti, arterije, srce, jetra…), njegove niske razine u nekim slučajevima mogu izazvati i ozbiljnije kardiovaskularne probleme ili osteoporozu.
Kako bi umanjili simptome menopauze važno je održavati hormone u ravnoteži i pokušati ih nadomjestiti, a kao najbolje rješenje predlaže se povećani unos fitoestrogena- spoja koji strukturom nalikuje estrogenu. U mnogim studijama dokazano je povoljno djelovanje fitoestrogena na smanjenje valova vrućine i ublažavanje ostalih simptoma menopauze. Najbolji prirodni izvor fitoestrogena su soja i proizvodi od soje ( sojino mlijeko, proteini soje, tempeh, tofu,…) te mljevene sjemenke lana.
Od biljaka, najveća pozornost se pridaje grozdastoj habulici ili crnom kohošu. Konzumacija 20-40 mg 1-2 puta na dan povezuje se sa smanjenjem valova vrućine, vaginalne suhoće i svraba, promjenama raspoloženja, depresije, a neke studije tvrde da utječe čak i na prevenciju osteoporoze. Mak i valerijan mogu pomoći kod problema s nesanicom, a ginseng utječe na bolje raspoloženje i koncentraciju. Crvena djetelina pomaže kod održavanja funkcije arterija te snižava visoki krvni tlak koji se može pojaviti kod nekih žena.
Zbog moguće pojave osteoporoze, potrebno je pripaziti na unos kalcija koji pomože u izgradnji kosti i održavanju koštane mase. Preporučuje se dnevni unos od 1200 mg/dan podjeljeno na 2-3 doze. Unos kalcija obavezno mora biti popračen unosom magnezija koji poboljšava apsorpciju kalcija. Najbolje bi bilo da omjer kalcija i magnezija bude 2:1.
Osim prehrane i dodataka prehrani, simptomi menopauze mogu se ublažiti i laganom, ali redovnom tjelovježbom. Preporučuje se svakodnevna šetnja od minimalno 30 minuta, a 3-4 puta tjedno malo zahtjevnija tjelesna aktivnost poput aerobika ili fitnesa. Također, preporučuje se prestanak pušenja te smanjena konzumacija alkohola.
Na kraju je još jednom važno naglasiti da menopauza nije bolest i da se ona ne može prevenirati, ali uz pravilnu prehranu i način života, simptomi menopauze (koji mogu biti poprilično intenzivni) se mogu ublažiti.

Glaukom je grupa bolesti koje pogađaju optički živac i mogu voditi ireverzibilnom oštećenju vida. Obično je, ali ne i uvijek povezan sa povišenim intraokularnim tlakom. Glaukom pogađa znatan dio populacije i drugi je vodeći uzrok sljepoće.
Glaukom otvorenog kuta je najučestaliji tip glaukoma i predstavlja znatan problem jer nema simptoma dok bolest nije napredovala. Osnovni simptom glaukoma otvorenog tipa je postepeno slabljenje perifernog vida i izraženo slabljenje noćnog vida. Drugi mogući simptomi su glavobolje koje se često zamijene za pritisak u glavi, često mijenjanje dioptrije i raspršenje svjetlosti kada gledamo prema svjetiljkama.
Znatno ozbiljnija vrsta glaukoma je glaukom zatvorenog kuta, koji je vrlo opasan jer nema nikakvih simptoma dok bolest nije vrlo uznapredovala. Rani simptomi glaukoma zatvorenog tipa su jutarnji bolovi u očima, zamućen vid i raspršenje svjetlosti prilikom gledanja u svjetiljke. Simptomi akutnog napada glaukoma zatvorenog kuta je bol u očima, gubitak vida (posebno perifernog vida – tunelska vizija), nemogućnost prilagodbe vida u mračnoj sobi. Simptomi glaukoma zatvorenog tipa mogu se pojaviti vrlo naglo, a može se pojaviti i mučnina i povraćanje. Ukoliko se unutar 24h ne započne s liječenjem može doći do trajnog oštećenja vida koje se dogodi u roku od 3-5 dana.
Glaukom ima više uzroka. Mnogi znanstvenici vjeruju da je usko povezan sa stresom i nepravilnom prehranom te bolestima poput dijabetesa i povišenog tlaka. Aminokiselina glutamat koja se u obilatim količinama nalazi u Vegeti također se povezuje s nastankom glaukoma. Vegetu obavezno zamijenite s Vegetom Natur koja ne sadrži natrijev glutamat (pojačivač okusa). Poremećaj stvaranja dušičnog oksida (NO – tvari u organizmu koja uzrokuje širenje krvnih žila), kao i problemi sa kolagenom, najobilnijim proteinom u ljudskom tijelu koji između ostalog tvori stjenke krvnih žila i kožu, također se povezuje sa glaukomom. Kolagen povećava snagu i elastičnost tkiva u organizmu, posebno onog u očima. Abnormalnosti tkiva i kolagena u stražnjem dijelu oka potiču “začepljenje” tkiva kroz koji protječe intraokularna tekućina. Posljedica je povećan tlak u unutrašnjem oku koji vodi do glaukoma i povezanog gubitka vida. Stanja koja karakteriziraju greške u sintezi kolagena često se povezuju s očnim bolestima. C vitamin sudjeluje u tvorbi kolagena i sprečava oštećenja krvnih žila tako da je glavna preporuka za glaukom konzumacija vrlo visoke količine C vitamina u nekiselom obliku.
Nutritivna i ortomolekularna medicina smatra da se primjenom antioksidansa, vitamina, minerala i dobrih masnih kiselina uz standardnu medicinsku terapiju može usporiti razvoj bolesti.
Preporuke za dodatke prehrani nutritivne i ortomolekularne medicine:

Priča o homocisteinu je započela izvještajem dr Kilmera Mekulija iz 1969. da je povišena razina homocisteina povezana sa uznapredovalom aterosklerozom i preranom smrću. On je otkrio da djeca, rođena sa genetskim poremećajem nazvanim homocisteinurija, koji dovodi do toga da razina homocisteina bude jako visoka, djeca često umiru veoma mlada uslijed uznapredovale skleroze u njihovim arterijama. Ali, tek je 1990-tih u potpunosti uvažen značaj homocisteina u razvoju srčanih oboljenja.
Homocistein je inflamatorna aminokiselina koja nastaje kao nusprodukt metabolizma proteina. Oštećenja zida arterija izazvana homocisteinom su jedan od glavnih faktora koji pokreću proces ateroskleroze. Postoje prirodni načini da se od toga zaštitimo.
Problemi sa povišenim homocisteinom
Povišena razina homocisteina dovodi do pojačanog zgrušavanja koje smanjuje dotok krvi u važne dijelove tijela. Nedostatak krvi u srcu može prouzrokovati infarkt, a smanjeno opskrbljenje mozga krvlju ubrzava razvoj demencije i može dovesti do moždanih udara.
Visok nivo homocisteina je također povezan sa ugrušcima u drugim važnim dijelovima tijela. To uključuje i vene, u slučajevima tromboze dubokih vena ili emboliju pluća. U nekim proučavanjima, čak je i umjereno povećanje razine homocisteina pokazalo povezanost sa učestalošću formiranja krvnih ugrušaka.
Kako bi se trebalo testirati
U principu, udio homocisteina bi trebali provjeriti svi koji imaju obiteljsku povijest srčanih oboljenja, dijabetesa ili kognitivne degeneracije (demencije). Isto tako, svi kojima je dijagnosticirano neko od tih stanja trebali bi pratiti svoje razine homocisteina. U rizičnu grupu pripadaju i oni koji imaju osobnu ili obiteljsku povijest alkoholizma ili bubrežnih oboljenja.
Najbolji način da se provjere razine homocisteina su laboratorijske pretrage koje se tiču zdravlja srca i koje uključuju mjerenje C-reaktivnog proteina, Lp(a) (lipoprotein a) i VAP test (vertikalni autoprofil kolesterola).
Kako dolazi do povišavanja nivoa homocisteina
Homocistein je metabolički nusproizvod metabolizma belančevina, a posebno metabolizma metionina. Metionin se nalazi u mesu, plodovima mora, mliječnim proizvodima, jajima, sezamu i brazilskom orahu. Homocistein se metabolizira na dva načina: remetilacijom i transsulfuracijom. Remetilacija zahtjeva folate (B9) i B12 koenzime, dok transsulfuracija zahtjeva piridoksal-5-fosfat, koenzim B6.
Po pravilu se oko 50% homicisteina remetilizira, a ostatak homocisteina se transsulfurira u cistein. Cistein koji se tako formira se potom koristi za proizvodnju glutationa. Glutation je moćan antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa. Vitamin B2 i magnezij sudjeluju metabolizmu homocisteina. Ako u tijelu ne postoji dovoljno vitamina B6, B12, folata, B2 i magnezija, može doći do opasnog povišenja nivoa homicisteina.
Uzroci povišenja homocisteina
* Loša prehrana sa mnogo šećera i ugljikohidrata može smanjiti udio ključnih B vitamina i magnezija.
* Poremećaj ravnoteže crijevnih bakterija dovodi do loše apsorpcije hranjivih sastojaka, što također može dovesti do povišenja nivoa homocisteina.
* Genetski poremećaji, na primjer oni koji izazivaju probleme sa apsorpcijom i korištenjem folata i vitamina B6, često se nalaze kod osoba sa povišenim nivoom homocisteina.
Šta se preporučuje
Testiranja krvi koja pokazuju nivo homocisteina iznad 6,3 mmol/L (po američkim standardima) su indikacija loše metilacije i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti. U tom slučaju bi trebalo uvesti suplemente metiliziranih oblika vitamina B, kao što su metil-folat, metil-B12, Pyridoxal5 fosfat, riboflavin, trimetilglicin, magnezij i holin.
Preporučeni suplementi su također i N-Acetyl cistein i lipoička kiselina, oni pomožu stvaranje glutationa i snižavaju udio homocisteina.
Visokokvalitetne omega-3 masne kiseline i zasićene srednjelančane masti iz kokosovog ulja su jako važne za snižavanje razine homocisteina.

Kardiovaskularne bolesti su kompleksne, ali uspjeh njihovog liječenja gotovo 100% ovisi o prehrani. Za općenito zdravlje podrazumijeva se da ćete se i kretati.
Brojni predstavnici ortomolekularne medicine smatraju kako se suženje krvnih žila može zaustaviti, a u dosta slučajeva i preokrenuti. Problem je u tome da ne postoji jednostavna, neinvazivna i pristupačna dijagnostika dostupna svima koja bi nas upozorila da je pola dvanaest ili bar pet do dvanaest. Tako većina oboljelih završi na stolu u angiosali s infarktom miokarda. Intervencijska kardiologija jako je uznapredovala u posljednjih 10-tak godina i puno rjeđe se mora ići na kardiokirurške operacije, puno je manje komplikacija, a i dugoročan uspjeh liječenja je bolji. Ugrađen stent momentalno spašava život i rekanalizira začepljenu krvnu žilu.
Problem je taj što intervencijska kardiologija ne riješava oštećenje na srcu nastalo uslijed nedostatka kisika, i ne sprečava daljnje začepljenje iste ili drugih krvnih žila. Zbog reakcije organizma na strano tijelo u poprilično velikom postotku dolazi do ponovne restenoze i začepljenja krvne žile na mjestu postavljenog stenta.
Više tvari dokazano pomaže kod kardiovaskularnih bolesti.
Zašto životinje, pa čak ni one u zoološkom vrtu nikad ne dožive srčani udar za razliku od čovjeka? Sve životinje osim primata među koje spada i čovjek, zamoraca i biljojednih šišmiša proizvode svoj C vitamin u jetri ili bubrezima u količinama od 1-10 grama po ekvivalentu tjelesne težine. Majmuni u svojoj prehrani prosječno dnevno pojedu od 2-5 grama C vitamina s obzirom na ekvivalent tjelesne težine, a zamorci 2 g.
Laboratorijski eksperimenti su pokazali da ukoliko se zamorce ili majmune stavi na prehranu siromašnu C vitaminom razvijaju naslage na krvnim žilama. Ukoliko zamorci konzumiraju ekvivalent od 60 mg (mnogi ljudi konzumiraju i puno manje od toga jer gotovo uopće ne jedu povrće i voće) razviju naslage na krvnim žilama, obole i uginu.
Dokazano je da C vitamin koji gradi kolagen od kojeg se sastoji unutrašnja stijenka krvnih žila učvrščuje kolagen i sprečava ostečenja krvnih žila uzrokovana raznim otrovima, slobodnim radikalima i teškim metalima koji putuju krvotokom.
Već pri dozama od 500 mg dnevno, čovjek ima značajne zdravstvene koristi. Moglo bi se zaključiti da je čovjek navikao živjeti uz minimalnu količinu C vitamina u prehrani, ali je ona daleko od količine potrebne za optimalno zdravlje, snažan imunološki sustav i zdrav krvožilni sustav. Askorbinska kiselina jednostavno ima bezbrojne funkcije u organizmu.
Studije su pokazale da pri dozama od 500 mg dnevno ima 30 % manje kardiovaskularnih bolesti, pri dozama od 1000 mg dnevno 50 % manje kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavka je da pri dozama od 2000 mg ima 80 % manje kardiovaskularnih oboljenja.
Optimalne doze za čovjeka kreću se od minimalnih 500 mg , do optimalnih 1-2 g dnevno. Pri 2-3 grama dnevno većina ljudi ima snažan imunološki sustav, a individualno kod nekih osoba doze mogu biti i veće. Naime, leukociti koji imaju više askorbinske kiseline imaju bolju sposobnost fagocitoze, što štiti od raka i raznih drugih oboljenja. Za pušače je minimalna preporučena dnevna doza 2000 mg C vitamina jer jedna cigareta uništi između 50-100 miligrama askorbinske kiseline.
Za oporavak od srčanog udara, preporuča se D-riboza, energetski šećer iz organizma koji gradi nukleinske kiseline (DNK, RNK) i energetske molekule ATP. Studije su pokazale znatno brži oporavak uz dodatak ovog šećera.
Dvostruki nobelovac Linus Pauling i dr. Mathias Rath radili su istraživanja sa višim unosom C vitamina i aminokiselina lizina i prolina. Izgleda da ta kombinacija nutrijenata može spriječiti daljnje začepljenje krvnih žila, a u nekim slučajevima i otopiti naslage pod uvjetom da stenoze nisu kalcificirane, jer je u tom slučaju potrebna pomoć vitamin K2 koji uklanja kalcij iz krvnih žila i sprema ga u koštano tkivo.

Celijakija je autoimuna bolest koja se može razviti samo kod genetski predodređenih osoba. Unošenje glutena kod osobe oboljele od celijakije izaziva oštećenje sluznice crijeva, ali posljedično i brojnih drugih organa. Stroga bezglutenska dijeta podrazumijeva izostavljanje iz prehrane žitarica: pšenice, raži, ječma i zobi te svih gotovih prehrambenih proizvoda koji sadrže gluten, ali i svake druge hrane za koju nije sigurno da li sadrži gluten, makar i u tragovima.
Pšenični gluten se sastoji od gliadina i glutenina. Zajedno, tvori mrežastu strukturu koja ima poželjna svojstva; kohezivnost, viskoznost, elastičnost, vezuje masnoću i vodu, emulgira, stabilizira i izvrstan je nositelj aroma. Zaključujemo da je gluten vrlo poželjan industrijski sastojak, i sukladno tome nalazi se u većini prehrambenih proizvoda.

Međutim, iako je prehrambenoj industriji interesantan, gluten je česti uzrok brojnim zdravstvenim tegobama. Čak i mala količina u nekih osoba može uzrokovati velike, štetne posljedice.
Poremećaji vezani uz gluten nisu samo vezani za celijakiju putem autoimune bolesti. Alergija na pšenicu se može manifestirati putem respiratorne alergije (dišnog sustava), prehrambene alergije (gastrointestinalnog sustava), preko kože(kontaktna urtikarija) ili alergijom na pšenične prolamine. Intolerancija na gluten ne podrazumijeva alergijsku reakciju ili autoimuni poremećaj, već nepodnošenje određenih komponenata hrane, u ovom slučaju glutena. Intolerancija na gluten se manifestira na razne načine poput mučnina, nadutosti, grčeva, proljeva, migrena i slično. Intolerancije na hranu nastale uslijed nedostatka nekih probavnih enzima ujedno su i najčešći oblici intolerancija, a osim intolerancije na gluten prisutne su i intolerancije laktoze, fruktoze i alkohola.
Celijakija ja autoimuna, doživotna bolest a karakterizira ju nepodnošljivost organizma na gluten. Iako su prijašnja znanstvena dostignuća sugerirala da je celijakija bolest djece koja se s vremenom preraste, danas je znanstveno dokazano da je celijakija doživotna autoimuna bolest. Celijakija se primarno liječi strogom doživotnom bezglutenskom prehranom uz kontinuiran nadzor liječnika i prilagođenu edukaciju. Svaki prekid ili kršenje bezglutenske prehrane predstavlja opasnost i ugrožavanje zdravlja za osobe s celijakijom.
Kod celijakije oštećenje primarno nastaje putem imunološkog sustava, često ne dolazi do apsorpcije prijekopotrebnih nutrijenata te se celijakija također opisuje i kao malapsorpcijski sindrom. To find one of the best adult dating websites, the first thing you need to do is to register with a paid service such as Adult Friend Finder or Chemistry. After registration, you must login to the site and create your own profile. If you https://howhookup.com/ ‘re not sure how to create your profile, you can visit the “about” page.
Bezglutenska prehrana se primarno primjenjuje kod osoba koje boluju od celijakije. Stroga bezglutenska prehrana podrazumijeva kontrolirani unos glutena, uzimajući u obzir svu hranu i kontrolirajući da ukupan dnevni unos glutena ne prijeđe prag od 10 mg, što je maksimalni dnevni prag osjetljivosti većine oboljelih od celijakije. Bezglutenska prehrana za osobe s celijakijom nije lagana za naučiti i provesti, međutim jednom kad se nauči, lagano postaje sastavni oblik stila života.
Bilo bi jednostavno, kada bi se gluten, bjelančevina žitarica nalazila samo u onim namirnicama, koje su proizvedene od navedenih vrsta žitarica. Nažalost, gluten posjeduje izuzetna tehnološka svojstva i za posve drugačije grupe prehrambenih namirnica, pa je stoga u prehrambenoj industriji dobrodošla pomoćna tvar u raznim procesima. Gluten veže masnoću i vodu, emulgira, stabilizira i izvrstan je nositelj aroma i začina. Lista za industriju pozitivnih svojstava je duga, a mogućnosti primjene gotovo da su neograničene.

Sigurno ste puno puta zaključili kako su vam jela jednolična, predvidljiva i da se stalno vrtite oko istih namirnica. Pšenično brašno se vrlo često koristi u pripremi kolača, za zgušnjavanje umaka, kod pripreme tijesta i kruhova. Zbog velike učestalosti korištenja pšeničnog brašna predlažem da promjenu u kuhinji započnete sa lanenim brašnom. Laneno brašno ne sadržava gluten stoga je idealno u prehrani kod osoba sa celijakijom ili intolerancijom na gluten.
Lan je jedna od najstarijih biljaka, a nekada je bila najvažnija tekstilna biljka. Stari Egipćani su od lanenog vlakna proizvodili posebne omotače koje su nosili a i danas se od njega izrađuju najfiniji i najljepši materijali. Bogata nutritivna vrijednost lana je dobro znana, a primjena u kuhinji je zaista široka. Poznate su nam dvije vrste lanenih sjemenki, smeđe i zlatne.
Prvo se iz lanenih sjemenki hladnim prešanjem izvlači ulje nakon čega se one melju u laneno brašno. Važno je naglasiti da se mljevenjem sjemenki povećava njihova bioraspoloživostjer tijelo u protivnom ne može razgraditi ovojnicu lana čime sve biološki važne konponenete ostaju zarobljene.
Laneno sjeme ima visoki nutritivni profil, sličan žitaricama ali sa još više prehrambenih vlakana i antioksidanata.
Nutritivan profil lanenog brašna čine zdrave omega-3 masne kiseline i one čine više od polovice masnoća saržanih u lanu, visoki udio proteina (čak 18%), vitamini B skupine, a od minerala su prisutni bakar, magnezij, mangan, fosfor, selen, željezo, kalcij, cink.
Laneno brašno je bogato prehrambenim vlaknima i fitonutrijentima luteinom, zeaksantinom, lignanom Prehrambena vlakna su bitna u zdravlju probavnog sustava, pomažu kod motaliteta crijeva i rješavaju problem konstipacije. Sprječavaju nagli porast glukoze u krvi stoga je poželjna namirnica kod dijabetičara. Protuupalno svojstvo lana povezujemo sa visokom udjelom omega-3 masnih kiselina.
Ne smije se zanemariti prisutnost lignana u lanenom brašnu jer imaju antioksidativno i fitoestrogensko svojstvo. Lignani su bioaktivne polifenolne tvari iz biljaka koje imaju slabo estrogensko svojstvo a brojne studije su dokazale da imaju protektivnu i preventivnu ulogu kod pojavnosti karcinoma dojke kod žena u menopauzi. Imaju i važnu ulogu u stvaranju ravnoteže spolnih hormona kod žene.
Kako koristiti?
Laneno brašno se često u kuhinji koristi za zgušnjavanje slastica zbog visokog udjela vlakana jer imaju sposobnost vezanja vode na sebe. Pošto je lan izvrstan izvor proteina, preporučuje se vegetarijancima, veganima i sportašima, a možete ga pripremiti kao proteinski shake, dodati ga u jogurt, sir, raditi tijesto za kruh, kolače. Pustite mašti na volju i poigrajte se u kuhinji sa raznim kombinacijama.

Prvotno uzgajane u Meksiku, chia sjemenke su bile iznimno cijenjene zbog svoje nutritivne vrijednosti. U prilog im ide i činjenica da su Azteci konzumirali sjemenke zbog energetske vrijednosti koju one daju, što je vrlo zanimljivo jer chia na drevnom jeziku Maya znači “snaga”.
Chia sjemenke su iznimno bogate nezasićenim masnim kiselinama (omega 3 i omega 6), vitaminima, mineralima te vlaknima. Kada spominjemo minerale, onda mislimo na magnezij, kalij, kalcij, mangan, fosfor, bakar, cink a obiluje i antioksidansima (jedan gram chia sjemenki sadrži čak 4 puta više antioksidanata od svježih borovnica).
Zbog svog vrijednog nutritivnog sastava, chia sjemenke privlače pažnju javnosti i već su neizostavan dio svačije kuhinje.
Koža i starenje
Poznato je da antioksidansi imaju važnu ulogu u protuupalnim procesima na način da neutraliziraju slobodne radikale koji oštećuju naša tkiva, a starenjem je naša koža podložnija negativnim utjecajima istih. Zbog svega navedenog, dovoljno je da chia sjemenke uvrstite u svoju prehranu, i napravili ste puno za svoje zdravlje.
Probava
Prehrana koja obiluje vlaknima ima povoljan utjecaj na probavu, mršavljenje, kontrolu glukoze u krvi. Chia sjemenke imaju visoki udio vlakana koja imaju tendenciju vezanja vode na sebe što povoljno utječe na reguliranje probave (peristaltiku), a osim toga, brže dobijete osjećaj sitosti što jako pomaže kada želite smršavjeti.. Naime, nakon konzumiranja sjemenki, u želucu se stvara medij koji nalikuje na želatinu te zahvaljujući tome i topljivim vlaknima koje one posjeduju., mozgu se šalje informacija da smo siti i time manje hrane unosimo kasnije.
Zdravlje srca
Svakako moramo spomenuti prisustvo omega 3 masnih kiselina. Ako se uzme u obzir koliko je jedna chia sjemenka malena, ona ima respektabilan udio zdravih masnih kiselina. Omega 3 masne kiseline doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi.
Chia sjemenke utječu na sporiju apsorpciju glukoze, a ispuštanje inzulina u krvotok je puno stabilnije i bez velikih oscilacija, a u kombinaciji sa velikim udjelom proteina koji posjeduju, chia su zaiste prave energetske bombe.
Kako koristiti
Posjeduju blagi, orašasti okus što nam dozvoljava da ju dodamo u voćni smoothie, mlijeko, salate, smjese za palačinke ili juhe.
Svakako se preporučuje da se chia sjemenke prvo namoče (1 jušna žlica chia sjemenki u čašu vode) barem 10 min, a možete ih i samljeti iako nije nužno. Kada chia sjemenke dođu u dodir sa vodom, mogu narasti i do 10 puta.

Ukoliko nije drugačije naznačeno preporučene doze odnose se na odrasle osobe. Kod djece između 12 i 17 godina, smanjite doze na ¾ preporučenih količina.

Najvažnije:
Koenzim Q10 100mg dnevno (najbolje podijeljeno u barem 2-3 doze)
Dimetil glicin 50mg 3x dnevno
Esencijalne masne kiseline (Omega 3/6/9) prema uputi na pakiranju
Glutation prema uputi na pakiranju
Piknogenol ili prema uputi na pakiranju
Ekstrakt sjemenki grejpa prema uputi na pakiranju
Vitamin C sa 3000-6000 mg dnevno
kompleksom bioflavonoida 100 mg dnevno
rutin 50mg 3x dnevno
vitamin E 200 IU dnevno
Pomaže:
Pivski kvasac prema uputi na pakiranju
Multivitaminsko-mineralni kompleks prema uputi na pakiranju
Vitamin A sa kompleksom karotenoida 10000 IU (ili u kvalitetnom multivitaminskom kompleksu)
Vitamin B kompleks 50-100mg od svakog bitnijeg B vitamina 3x dnevno
(ili u kvalitetnom multivitaminskom kompleksu)
Vitamin D 1000 IU dnevno, prije spavanja
Kalcij 1500 mg dnevno, prije spavanja
Magnezij 750 mg dnevno, prije spavanja
Cink + 80 mg dnevno
Bakar 3 mg dnevno (zbog visoke doze cinka i njihovog balansa)

BILJKE KOJE POMAŽU:
– Aloe Vera gel
– Bromelain – može smanjiti rizik od formiranja ugrušaka u krvnim žilama
– Ginkgo biloba, Gotu kola i glog – poboljšavaju cirkulaciju u nogama
– Kajenske papričice (tvar kapsaicin) – smanjuje bol i upalu, širi krvne žile, smanjuje opterećenje kapilara,
Postoji u obliku krema i kapsula.
– Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) – štiti protiv vaskularnog oštećenja, čini kapilarne zidove manje poroznima i štiti od izlaganja UV zračenju. Dobar je za proširene vene, smanjuje zadržavanje tekućine i olakšava noćne mišićne grčeve u nogama, smanjuje oticanje i bol.
– Kameni korijen (eng. Stone Root, lat. Collinsonia canadensis) – biljka koja odlično pomaže kod zarastanja rana, pomaže kod smanjenja hemoroida i smanjenja proširenih vena.

PREPORUKE:
a) Jedite hranu s manje masnoća i bez rafiniranih ugljikohidrata koja uključuje puno ribe, svježeg voća i povrća
b) Jedite što više borovnica, višanja i trešanja koliko možete. To može spriječiti proširene vene ili ublažiti simptome ako ih već imate
c) Uključite češnjak, đumbir, crveni luk i ananas u prehranu
d) Pobrinite se da prehrana sadrži što više biljnih vlakana
e) Izbjegavajte meso (posebno svakodnevno), industrijski prerađenu i rafiniranu hranu, šećer, prženu hranu, fast food, pušenje, alkohol i sol (bolje je koristiti zamjensku sol)
f) Održavajte zdravu tjelesnu težinu i umjereno se rekreirajte. Hodanje, plivanje i vožnja biciklom će potaknuti dobru cirkulaciju. Mijenjajte svakodnevnu rutinu – vježbajte s nogama i dok sjedite.
g) Izbjegavajte preduge periode sjedenja i stajanja, križanje nogu, podizanje teških tereta i bilo kakav pretjeran pritisak na noge.
h) Nosite opuštenu odjeću koja ne sprječava cirkulaciju. Dobra ideja su specijalne elastične čarape za potporu proširenih vena i sprječavanje otjecanja nogu.
i) Podignite noge barem 20 minuta dnevno iznad visine srca. Može pomoći i položaj svijeće.
j) Ukoliko sjedite po cijeli dan prošećite periodično. Noge možete odmarati na nekom povišenog objektu (dosta zgodno). Savijajte stopala i napinjite mišiće kako bi povećali protok krvi. Sve ovo odnosi se i na gledanje televizije.
k) Ukoliko stojite dugo prebacujte težinu sa noge na nogu, stojte na prstima ili kratko prošećite
l) Neki homeopatski lijekovi mogu pomoći smanjiti simptome. Homeopatski lijekovi za liječenje varikoznih vena uključuju Ferrum metallicum, Hamamelis virginiana i pulsatilla
m) Nemojte grepsti kožu koja vas svrbi iznad proširenih vena, to može prouzročiti oticanje i krvarenje. Radije koristite kremu ili gel koja pomaže kod takvih stanja.
n) DMSO – Dimetilsulfoksid se koristi za smanjenje boli i otjecanja vena. Ova netoksična tekućina nusproizvod je prerade drveta i primjenjuje se površinski na pogođenim područjima. Nipošto nemojte koristiti DMSO na hemoroidima. Koristite samo čisti DMSO (70-90% + voda). Dobro operite ruke prije upotrebe. Svaka nečistoća ili otrovna kemikalija će zahvaljujući DMSO-u prodrijeti brzo i duboko u kožu. Dakle, oprez! Upotreba DMSO-a će stvoriti miris nalik češnjaku na koži, ali to je samo privremeno.
o) Ukoliko vene stvaraju jako velike bolove i neugodu razmislite o skleroterapiji ili u krajnjem slučaju kirurškom rješenju. Novije tehnike uključuju laser i specijalne katetere. Među najnovijim procedurama su i popravak (zamjena sintetskim materijalom) valvula.

AUTOR: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

Varikozne ili proširene vene su abnormalno povećane, natekle i poplavljele žile, a imaju grudičasti i vijugav izgled. Ubrajamo ih u jedne od bolesti krvnih žila. Često ih povezujemo sa tupim bolom, svrbežom i probadanjima. Proširene vene su rezultat nefunkcionirajućih zalistaka (valvula) unutar vena. Srce tjera krv kroz arterije pod velikim pritiskom donoseći hranjiva i kisik do tkiva, a nakon toga se krv iz tkiva vraća u srce putem vena. Kao i arterije, vene su slično građene, ali za razliku od arterija imaju sitne zaliske u unutrašnjosti kako bi spriječile da se krv vraća nazad prema arterijama. Ukoliko zalisci ne funkcioniraju kako treba, pogođena je cirkulacija, krv se nakuplja u venama na nogama i one se šire.

Karakteristike proširenih vena na nogama su otjecanje, nemir, svrbež, grčevi, ulceri i osjećaj težine u nogama.

Kako slaba cirkulacija pridonosi nastajanju proširenih vena, one su češće u osoba koje sjede ili stoje u jednom položaju kroz duge vremenske periode, često križaju noge pri sjedenju i slabo se rekreiraju.

Pretilost, podizanje teških tereta i trudnoća mogu povećati vjerojatnost nastanka proširenih vena na nogama. Zatvor, bolest jetre i abdominalni tumori također mogu imati ulogu u nastanku proširenih vena. Nedostatak C vitamina i bioflavonoida (uglavnom rutina ) slabi kolagensku strukturu stijenki vena, što može dovesti do njihove pojave. Prema nekim stručnjacima žene koje uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju i kontracepcijske pilule pridonose stvaranju varikoznih vena. Pretpostavlja se da gotovo polovina žena u srednjim godinama i nešto manje muškaraca pati od varikoziteta. Muškarci su manje zastupljeni kod ove bolesti.

U većini slučajeva proširene vena na nogama ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem i mogu se liječiti jednostavnim mjerama u „kućnoj radinosti“. Međutim, u nekim slučajevima proširene vene mogu dovesti do potkožnog krvarenja, dubokih venskih tromboza, stanja sličnim ekcemima u području proširenih vena ili se mogu pojaviti ulcerozna područja u blizini koljena. Još ozbiljnije komplikacije koje mogu nastati uključuju flebitis (upala vena), tromboflebitis (formacija ugrušaka kod upaljenih vena), post-trombotski sindrom (prepoznaje se po većem broju simptoma, uključujući ulcere na nogama), unutrašnje krvarenje uzrokovano prsnućem vena, pulmonarna embolija (ugrušak koji putuje do pluća i tamo zapne).

Posebnu pažnju treba obratiti dubokoj venskoj trombozi i pulmonarnoj emboliji. Dakle, oštećenje vena uzrokovano nezdravim životnim navikama i nedovoljnim količinama nutrijenata stvara proširene vene. Uz proširene vene često se javlja i duboka venska tromboza (ugrušci koji dodatno sprječavaju već narušen protok venske krvi). Ugrušci (trombi) se pod određenim okolnostima mogu otkinuti te otputovati krvlju do ostalih dijelova tijela, a posebice pluća. Ukoliko ugrušak stigne do pluća uzrokuje pulmonarnu emboliju kod koje postoji visoka smrtnost. Medicinske metode za liječenje dubokih venskih tromboza uglavnom su neučinkovite zbog nedovoljnog razvoja PTA (periferne angiografije) u Hrvatskoj. Postoji metoda ultrazvučnog razbijanja ugrušaka Mach4 Ekos gdje se sitna ultrazvučna sonda uvodi u venu i uz manju količinu trombolitičkog sredstva u potpunosti otapa kroz nekoliko sati. Nažalost, ta se metoda još ne primjenjuje u Hrvatskoj (osim u KBC Rijeka) iako ima izuzetne rezultate, a dokazano je učinkovita i u tretmanu pulmonarne embolije. Samo dodavanje trombolitičkog sredstva koje bi trebalo otopiti ugrušak je većinom neučinkovito.

Pored liječenja klasičnim medicinskim metodama treba ustrajati u prevenciji ovih stanja kretanjem, pravilnom prehranom i uzimanjem dodataka prehrani koji uvelike pomažu očuvanju strukture i prohodnosti venskih krvnih žila. Preporuča se također i tretman sterilno uzgojenim medicinskim pijavicama (Hirudo medicinalis) koje izlučuju prirodni trombolitik u krvne žile i štite od stvaranja. Medicinske pijavice izlučuju prirodni enzim hirudin iz žlijezda slinovnica kako bi spriječile grušanje krvi kod životinja koju sišu. U Hrvatskoj se liječenjem medicinskim pijavicama bavi Zlata Kamenjaš koja živi u Lukovu pokraj Vrbovca. Još od 19-tog stoljeća medicinske pijavice su poznate po učinkovitosti kod proširenih vena i bolnih zglobova, a služe i kao preventiva srčanom i moždanom udaru. U svijetu također postoji i trend pomlađivanja pijavicama, a jedna od poznatijih mušterija je svakako Demi Moore.

AUTOR: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije