Kategorija: Nutrijenti od A do Ž

Vitamin E je zapravo skupni naziv za osam antioksidativnih komponenti. Sastoji se od četiri tokoferola i četiri tokotrienola. U ljudskom tkivu i krvi najzastupljeniji je alfa-tokoferol, iako se u hrani najviše nalazi u obliku gama-tokoferola. Vitamin E je esencijalan za život, a udio ljudi koji zadovoljavaju dnevne potrebe za ovim vitaminom je zanemariva.
Takav podatak nije neobičan s obzirom na to da se preporučena dnevna količina (koja je sama po sebi nedostatna) teško može namiriti hranom. Najviše ga možemo naći u namirnicama poput avokada, hladno prešanih biljnih ulja( maslinovo, suncokretovo, sojino…), tamnozelenom lisnatom povrću, leguminozama i orašastim plodovima, ali treba biti oprezan jer povećan unos ovih masnoća uzrokuje ubrzan metabolizam vitamina E te se on time manje iskorištava.
Zbog svojih antioksidativnih svojstava, vitamin E sprječava stanična oštećenja na način da inhibira oksidaciju lipida i nastanak slobodnih radikala. Povezano s djelovanjem slobodnim radikalima, vitamin E djeluje preventivno što znači da on ne može popraviti već nastala oštećenja, ali je dokazano da su količina unešenog vitamina E i rizik od nastanka karcinoma obrnuto proporcionalni (veća količina vitamina E smanjuje mogućnost za nastanak karcinoma). Kao količina dostatna za zaštitu od nastanka karcinoma preporuča se količina od 400 IJ (internacionalnih jedinica) vitamina E na dan.
Također, štiti i LDL od oksidacije i sprječava njegovo ljepljenje za stjenke arterija. Oksidirani LDL se povezuje s razvojem kardiovaskularnih bolesti, a ljepljenjem LDL-a na stijenke arterija smanjuje se protok krvi. Osim toga, uklanja štetne masnoće iz krvi, poboljšava cirkulaciju i prorjeđuje krv. To je naročitno bitno kod osoba s dijabetesom koje su posebno sklone grušanju krvi, a i normalna razina vitamina E u krvi umanjuje rizik za nastanak dijabetesa četiri puta. Kao zaključak jednog istraživanja u kojem su osobe oboljele od dijabetesa tipa I uzimale 100 IJ vitamina E tijekom tri mjeseca, dokazano je da se oštećenje tkiva izazvano prevelikom količinom šećera u krvi znatno smanjuje.
Najugledniji medicinski časopis na svijetu New England Journal of Medicine objavio je da je doza od 2000 IJ znatno usporila propadanje živčanog sustava jednako dobro kao i Selegelin, vodeći lijek protiv Alzheimerove bolesti. Napredovanje još jednog živčanog poremećaja, Parkinsonove bolesti, može se usporiti kombinacijom 3200 IJ vitamina E i 3 g vitamina C.
Vitamin E također ima blagotovorno djelovanje na komplikacije izazvane plućnim bolestima, artritisom, gubitkom vida, bolestima krvi ili na simptome menopauze.
Najbolje ga je uzimati u kombinaciji sa cinkom jer cink omogućava održavanje normalne količine vitamina E u tijelu. Ukoliko dodatno uzimamo suplemente željeza, potrebno je vitamin E i željezo uzimati odvojeno jer anorganski oblici željeza ( npr.željezov sulfat) uništavaju vitamin E. Također, s obzirom na njegovo antikoagulativno svojstvo, potrebno je izbjegavati uzimanje vitamina E prije bilo kakvog operativnog zahtjeva.
Na tržištu ga možemo naći u kapsulama koje sadrže 200 IJ vitamina E, a dnevna doza od 1-3 kapsule preporučuje se uz pravilnu prehranu i zdrav način života.

Za jod možemo reći da je poprilično oprečan element s obzirom na preporučenu dnevnu dozu i njegovu važnost za naše zdravlje. Preporučuje se u količini od samo 140 μg/dan za odrasle muškarce i žene, no unatoč tolikoj minimalnoj dozi ovaj element je izuzetno bitan za fizički i psihički razvoj jedinki. Upravo iz tog razloga se već dugi niz godina u mnogim zemljama kuhinjskoj soli dodaje određena količina joda i na taj način se značajno umanjila pojava teških mentalnih zaostalosti kod novorođene djece.
Važnost joda povezuje se s njegovom ulogom u proizvodnji tiroksina u štitnjači te u održavanju pravilne funkcije te žlijezde.
Štitna žlijezda kontrolira brzinu i učinkovitost iskorištavanja različitih izvora energije, regulira rast i razvoj djece, funkciju živaca i mišića, metabolizam masti i bjelančevina, iskorištavnje kisika tj. zapravo cjeloukupni metabolizam. Uzeći u obzir sve navedene funkcije, jednostavno možemo zaključiti kako nam je vrlo bitan pravilan rad štitnjače koji se održava adekvatnom količinom joda. Premala količina joda u tijelu je rijetka u razvijenim zemljama, a najbolje ju možemo primjetit zbog povećanja štitne žlijezde tj. nastanka guše. Zbog toga dolazi do izlučivanja prevelike, ali češće premale ili nikakve količine hormona. Takvo stanje se, prema mnogim istraživanjima, povezuje s nastankom raka dojke, neonatalnog hipotireoizma ili povećanja tjelesne mase.
Unosom dovoljne količine joda trudnice mogu osigurati normalan mentalni razvoj fetusa, a preporučuje se i djeci s poteškoćama u učenju.
Predoziranje jodom je također vrlo rijetko, a dovodi do metalnog okusa i rana u ustima, proljeva, povraćanja, glavobolja, osipa…
Ukoliko se pravilno hranite i konzumirate dovoljne količine ribe, uglavnom možete biti sigurni da unosite dovoljne količine joda. Dobar izvor su i kruh i kolači s obzirom na jodiranje soli, no to je zadnji izvor koji se preporučuje zbog ostalih negativnih posljedica prevelike konzumacije. Zanimljivo je za znat da su biljke i životinje uzgojene u priobalnom području bogatije jodom od onih iz kontinentalnih područja zbog tla koje je bogatije jodom.
Kao dodatak prehrani nalazi se u mnogim multivitaminskim i i mineralnim pripravcima, no ako bolujete od neke bolesti obavezno se prije početka uzimanja dodataka savjetujte s liječnikom.

Beta-1,3-glukan je polisaharid (ugljikohidrat veće molekularne mase i složenije strukture) dobiven iz stanične stijenke pivskog kvasca.
Poznat je po brojnim pozitivnim učincima na zdravlje od kojih najvažniju ulogu ima u regulaciji imunološkog sustava, aktivnosti protiv karcinoma te u održavanju općeg zdravlja organizma.
U imuloškom sustavu beta glukan modulira oslobađanje citokina koji sudjeluju u borbi protiv infekcija, pomaže kod zacjeljivanja rana te modulira funkcioniranje imunosnog sustava. Djeluje tako da spriječava ili reducira bakterijske, virusne (pomaže u liječenju virusa herpesa tipa 1 i različitih kroničnih infekcija, sam ili u kombinaciji s antibioticima) i gljivične infekcije. U novije vrijeme povezuje se i sa djelovanjem na smanjenje aktivnosti virusa HIV-a. Provedeni su mnogobrojni pokusi na HIV pozitivnim osobama koje su tretirane glukanom i antiviralnim lijekovima, a rezultati takvih istraživanja su i više nego obećavajući.
Antikancerogena aktivnost se očituje u stimulaciji oslobađanja antitijela koja označavaju stanice raka kako bi one bile prepoznate i uništene te se na taj način inhibira rast i širenje tumora.
Makrofagi predstavljaju prvu liniju obrane organizma od svih stanica koje naš organizam prepoznaje kao štetne, uključujući i stanice tumora.
NK stanice predstavljaju poseban tip limfocita čiji je zadatak prepoznati i uništiti stanice tumora. β-glukan djeluje tako da se veže na površinu makrofaga i NK stanica, stupa u interakciju s površinskim molekulama i započinje aktivacijske procese. Rezultat tih interakcija su visoko aktivirane NK stanice koje cirkuliraju tijelom i aktivno traže tumorske stanice. On također inhibira i tumorske metastaze.
U održavanju općeg zdravlja uglavnom djeluje na snižavanje koncentracije ukupnog kolesterola te znatno povisuje koncentraciju HDL-kolesterola (“dobrog” kolesterola). Kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 konzumacija β-glukana utječe na smanjenje koncentracije glukoze u krvi. Preporučena doza iznosi 500 mg β-glukana na dan i ta doza se može povećati kod težih stanja u dogovoru s liječnikom.

Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, a čak 99% kalcija nalazi se u koštanom sustavu. Iznimnu važnosti zauzima u izgradnju čvrstih kostiju i zubi te u održavanje zdravlja desni, pravilnog rada srca i prijenosa živčanog impulsa između živčanih stanica. Također, može utjecati na snižavanje krvnog tlaka te ublažavanje grčeva u mišićima i menstrualnih tegoba.
Suplementacija u ranijoj dječjoj dobi može dovesti do povećanja mineralne gustoće kostiju, a uzimanje suplementa kalcija ili hrane obogaćene kalcijom kroz mlađe životno doba žena može utjecati na smanjenje rizika od osteoporoze.
Pravilnom prehranom unosimo oko 800 mg Ca na dan, a preporučeni dnevni unos je 1200 mg na dan. Maksimalna dnevna doza koja ne izaziva štetne učinke iznosi 2500 mg, dok kod nekih stanja, poput multiple skleroze, ta preporuka raste i na 2000-3000 mg na dan. Ukoliko se ne nalazite u malom postotku ljudi koji svojim prehranom zadovoljavaju dnevne potrebe unosa kalcija, preporuča Vam se suplementacija. Najbolji oblik suplementacije je kalcij u obliku Ca-citrata, Ca-karbonata ili Ca-laktata, a preporuča ga se uzimat u više manjih doza tijekom dana jer tijelo može apsorbirati samo 500 mg kacija u određenom vremenskom razdoblju.
Treba biti oprezan ukoliko istovremeno uzimate i željezo u obliku suplemenata, jer ako se kalcij i željezo uzimaju zajedno dolazi do nastanka kompleksa koji uzrokuje smanjenu apsorpciju i jednog i drugog minerala. Zbog toga se preporučava suplemente uzimati u razičitim vremenskim periodima.
Osim toga, potrebno je pripaziti na unos cinka, magnezija, natrija i oksalata koji pri povećanom unosu smanjuju apsorpciju kalcija. Nasuprot tome, preoporuča se uzimati u kombinaciji s vitaminom D3 koji potpomaže apsorpciju i iskorištenje kalcija dok je vitamin K nužan za sintezu osteokalcina, protena koji omogućava vezanje kalcija za kost.

Magnezij je esencijalni mineral čija je važnost prepoznata još davne 1695. godine, a do danas je otkrivena njegova uloga u održavanju mnogih bitnih funkcija u organizmu. Za početak ćemo reći samo da je magnezij nužan za održavanje dobrog zdravlja općenito, a pogotovo za održavanje funkcija najvažnijh organa u tijelu- srca, pluća, bubrega i mišića.
Najpoznatija uloga magnezija je ona u opuštanju mišića i stvaranju energije. On djeluje kao katalizator enzima koji sudjeluju u stvaranju energije, olakšava grčeve izazvane prevelikom tjelesnom aktivnosti ili menstrualne grčeve, poboljšava apsorpciju kalcija čime se povećava gustoća kostiju i smanjuje se mogućnost nastanka osteoporoze, koristi se u terapiji kod bolesti srca i krvožilnog sustava, visokog krvnog tlaka, teškoća u trudnoći…
Nedostatak magnezija može negativno djelovati na prijenos signala između dvije živčane stanice ili između živčane stanice i mišića što posljedično može dovesti do razdražljivosti, loše koncentracije ili nesanice. Zato se pribjegava suplementaciji magnezijom i kod stanja poput depresije, migrene, poremećaja sna, …
Bez obzira na važnost magenzija, njegov deficit prisutan je kod mnogih ljudi i zbog toga se preporučuje suplementacija te konzumacija hrane koja sadrži veće količine magnezija. Preporučuje se unos 250-350 mg/dan za odrasle žene i muškarce, dok je za djecu ta doza nešto niža i iznosi od 80-240 mg/dan. Te količine se dodatno povećavaju u slučaju konzumacije prevelike količine alkohola, ciroze jetre, hipertenzije, malapsorpcije, dijareje ili prilikom upotrebe diuretika.
Magnezij se prirodno nalazi u velikom broju namirnica, ali obično u vrlo malim količinama. Nešto veće količine možemo pronaći u mliječnim proizvodima, mesu, ribi, morskim plodovima, jabukama, marelicama, avokadu, bananama, bademima, suhim smokavama, datuljama…

Kalij, uz natrij, kloride i bikarbonate pripada skupni spojeva koje nazivamo elektroliti. To znači da oni i u vodenoj otopini i u krvi imaju električni naboj i kao takvi su važni za održavanje mnogih funkcija u organizmu. Uz kalcij i fosfor, kalij je najzastupljeniji mineral u našem tijelu i gotovo sav kalij se nalazi unutar stanice.

Važan je za održavanje ispravne funkcije staničnih stijenki i to se postiže usklađenošću s količinom natrija koji se nalazi izvan stanice. Ta dva minerala u tandemu reguliraju i ravnotežu tjelesnih tekućina.

Jednako kao i ostali elektroliti, kalij sudjeluje u prijenosu elektrokemijskog impulsa te u održavanju normalnog krvnog tlaka. Istraživanje iz 1997. godine dokazuje kako niska razina kalija u krvi može doprinijeti pojavi visokog krvnog taka tj. da ljudi koji unose veće količine kalija imaju niži krvni tlak ( kod ispitanika koji su konzumirali hranu bogatu kalijem, nakon godine dane njih čak 81% moglo je smanjiti dozu lijekova protiv povišenog tlaka).

Jednako kao i za krvni tlak, kalij je važan i u regulaciji otkucaja srca te u pretvaranju glukoze u glikogen, oblik u kojem se ona skladišti u jetri i mišićima. Također, dijeluje kao diuretik i na taj način pomaže u uklanjanju toksičnih spojeva i produkata metabolizma iz organizma.

Kalij je važan za održavanje koncentracije i djelovanja magnezija, minerala koji je važan za pravilan rad srca i krvožilnog sustava. Kada je količina kalija u tijelu niska, veća je opasnost od opasnih aritmija te srčanih udara.

Kod zdravih ljudi nedostatak kalija neće izazvati nikakve pretjerane smetnje. Prve znakove možemo prepoznati po umoru i slabosti u mišićima. Česti grčevi u mišićima, pogotovo oni koji se javljaju noći, također mogu biti izazvani nedostatkom kalija ( ili magnezija i kalcija). Kao popratna pojava može se javiti i mučnina, suha koža, akne, konstipacija, fluktuacije u radu srca, nesanicu…

Ozbiljan manjak kalija nastat će kod ljudi koji uzimaju jake diuretike ili imaju jaki proljev i povraćanje.

Većina ljudi nema potrebe za dodacima prehrani s kalijem jer se preporučena doza od 2000 mg na dan može unijeti putem hrane( izuzev sportaša i ljudi koji uzimaju lijekove koji potiču mokrenje). Namirnice bogate ovim mineralom su mliječni proizvodi, riba, meso, perad, voće, povrće, leguminoze. Konkretnije, visoke razine nađene su u marelicama, avokadu, bananama, smeđoj riži, datuljama, šljivama, smokavama, peršinu, bademu i drugom orašastom voću.. J’ai trouvé la solution – acheter Kamagra Oral jelly Kamedef . Très pratique. Il est absorbé dans la bouche, agit plus doux, l’effet est plus rapide.

Posebno oprezni moraju biti sportaši jer se dugotrajnom vježbom troše zalihe kalija u mišića, pa sportaši moraju nadoknađivati minerale. Nikako se ne preporuča osobama koji koriste lijekove za snižavanje tlaka te bubrežnim bolesnicima.

Kod pripreme povrća, najbolje ga je pripremati kuhanjem na pari jer se tako najbolje kalij najbolje zadržava. Kuhani krumpri u usporedbi sa sirovim ima 50% kalija manje, dok kuhani na pari samo 6%.

VITAMIN C – NATRIJ (SODIUM) ASKORBAT
Natrij askorbat je nekiseli oblik vitamina C koji se u našem organizmu apsorbira bolje od askorbinske kiseline. Natrij askorbat sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagena i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Natrij askorbat, osim s vodom, može se miješati i sa sokovima, ili smoothijem i ostalim pripravcima po izboru.
Imunološki sustav pruža dobar odgovor na vitamin C što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale. Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. Primjerice trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih puteva koje obično nastupaju nakon natjecanja.
Vitamin C doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji, metabolizmu stvaranja energije, normalnom funkcioniranju živčanog sustava, povećava apsorpciju željeza, doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, doprinosi regeneraciji reducirane forme vitamina E, doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti, doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju desni, doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju hrskavice, kostiju, kože, krvnih žila, zubi, doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Skorbut je bolest mornara, koja se javlja uslijed nedostatka vitamina C. Nakon što su koristili natrij askorbat došlo je do značajnog poboljšanja njihovog zdravlja.
Napisao:
Tomislav Kolarević mag. ing. molekularne biotehnologije

Vitamin C tvar je sa najviše funkcija u našem organizmu. Nažalost, evolucijski smo zakinuti i (više) nemamo jetreni enzim kojim bi glukozu pretvorili u C vitamin, tako da smo ga primorani unositi hranom. Sve životinje osim primata (među koje pripada i čovjek), zamoraca i biljojednih šišmiša stvaraju vlastiti C vitamin u količini od 1-20g uspoređujući sa ekvivalentom tjelesne težine čovjeka. Prilikom stresa ili bolesti životinje proizvode i do 20 puta veće količine vitamina C.

Vitamin C (uz vitamin B17-lazareti) koristi se u klinikama komplementarne medicine za intravenoznu terapiju protiv raka i djeluje jednako učinkovito ili bolje od klasične kemoterapije bez ikakvih nuspojava. Klasična kemoterapija uništava cjelokupan organizam uništavajući velik broj zdravih stanica i svodi imunitet organizma na apsolutnu nulu. Najveći broj imunoloških stanica nalazi se upravo u krvi tako da su one i najviše pogođene kemoterapijom agensima.

Kod mlađih osoba kemoterapija djeluje učinkovitije, jer su obrambene snage mladog organizma puno otpornije na takav kemijski atak.
Doze C vitamina u obliku natrijevog askorbata koje se koriste kod intravenozne primjene kreću se od 50-150g dnevno i kod takvog načina primjene izbjegava se nepoželjno laksativno djelovanje velikih količina C vitamina. Nažalost, kod nas ne postoje takve klinike ali najbliže se nalaze već u Njemačkoj.

Ukoliko se C vitamin oralno primjenjuje moguće je unijeti i do 60g dnevno (razdijeljeno u što više doza tijekom dana), a najpoželjnije u nekiselom obliku natrijevog raskoračiti. Prah C vitamina se miješa sa sodom bikarbonom, vodom i limunovim sokom te dobivamo natrijev askorbat. Dvostruki (i zamalo trostruki) nobelovac Linus Pauling i jedan od osnivača ortomolekularne medicine dnevno je preventivno konzumirao 18g u obliku natrij askorbata, prema priloženom receptu. Linus Pauling živio je preko 90 godina, a u starosti je bio vrlo vitalan i zdrav. Vrlo je zanimljiva njegova poznata knjiga “Kako živjeti duže i osjećati se bolje” u kojoj opisuje svoja iskustva sa C vitaminom, kao i tajnu svojeg zdravlja.

Kod terapije za rak vitamin C u se koristi u višegramskim dozama sa aminokiselinama lizinom (važna za jačanje imunološkog sustava) i prolinom uz dodatak ekstrakta zelenog čaja (recept dvostrukog nobelovca Linusa Paulinga i dr. Matthiasa Ratha)

Objavljene su stotine studija o C vitaminu kojim se dokazuje preventivno i terapijsko djelovanje kod kardiovaskularnih bolesti, jačanju imuniteta, prevencije tumora, zdravlja kože, kose i noktiju. Međutim, vrlo malo studija (provedeno ih je više) sa visokim dozama C vitamina u liječenju raka i drugih bolesti je objavljeno u poznatim medicinskim časopisima, tako da je očito da ova jeftina tvar nije zanimljiva farmaceutskim kompanijama. Iznad doze od jednog grama C vitamina dnevno gotovo je nemoguće pronaći studiju u medicinskom časopisu, međutim postoji jedna studija objavljena u medicinskom časopisu u kojoj se koristilo 10g C vitamina dnevno kod pacijenata u terminalnom stadiju karcinoma (od kojih je službena medicina odustala). Pacijenti koji su uzimali 10 g c vitamina dnevno živjeli su 1 godinu (dvostruko) duže od pacijenata iz kontrolne skupine koja nije uzimala C vitamin. Ovo su nevjerojatni rezultati sa samo jednim nutrijentom., pogotovo ako se uzme u obzir relativno nevisoka doza.

C vitamin najpotrebniji je antioksidanti i štiti nas od slobodnih radikala nastalih metabolizam raznih toksičnih tvari koje unosimo, unosom duhanskoj dima (bilo aktivnim, bilo pasivnim pušenjem), pretjeranim izlaganjem ultraljubičastom UV zračenju, rendgenskom i gama zračenju. EscortCity

C vitamin dokazani pomaže izlučivanju izuzetno štetnog teškog metala olova iz organizma.

Autor: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

Riblje ulje važno je sredstvo u liječenju postojećeg raka. Jedna studija je pokazala da uzimanjem 18g dnevno dolazi do smanjenja T-stanica koje zaustavljaju obranu imunološkog sustava.

Prema jednoj studiji skupina pacijenata oboljelih od raka gušterače (jedan od dva najsmrtonosija oblika raka) gubila je u prosjeku 1,5 kg dnevno prije nego je počela uzimati 2g EPA dnevno (ekvivalent 11 g nepročišćenog ribljeg ulja ili 3 jušne žlice visokopročišćenog molekularno destiliranog ribljeg ulja). Uzimanje ribljeg ulja zaustavilo je gubitak težine, a neki pacijeti su čak i dobili nekoliko kilograma na težini.

Narodi koji konzumiraju velike količine ribljeg ulja u prehrani imaju izrazito nisku učestalost raka – ili su manje oboljevali dok “civilizirani” ljudi nisu donijeli donijeli šećer, bijelo brašno, rafinirane kemijski prerađene masnoće iz obitelji omega 6 masnih kiselina i hidrogenirane masnoće. Radi se poglavito o eskimima, međutim oni i dan danas znatno manje poboljevaju od raka i kardiovaskularnih bolesti. Sve nacije koje konzumiraju velike količine ribe, uključujući Japan i mediteranske regije, imaju znatno manju učestalost raka i kardiovaskularnih bolesti. Iz EPA direktno nastaju dobre hormonske molekule prostaglandini koji u organizmu djeluju antikancerogeno, protuupalno, sprečavaju stvaranje naslaga na krvnim žilama i povećavaju imunitet organizma. Riblje ulje od nedavno je registrirano i kao lijek koji se prepisuje za osobe koje su preboljele srčani udar. Sprečava sljepljivanje crvenih krvnih stanica, stvaranje tromboze (antitrombogeno djelovanje), smanjuje ukupne trigliceride (masti) u krvotoku i sprečava nepravilan rad srca (aritmije). EPA smanjuje opasnost od aritmija, srčanog udara i prema vrlo ozbiljnim kliničkim studijama smanjuje smrtnost kod osoba koje su preboljele srčani udar, zbog čega danas i postoji kao registrirani lije*.

EPA iz ribljeg ulja, sudeći prema studijama, posebno su učinkovite kod raka dojke i debelog crijeva. Žene koje jedu puno ribe puno rijeđe oboljevaju od raka dojke, a žene koje imaju tumor dojke dokazano imaju znatno manju koncentraciju omega 3 masnoća u organizmu. Prema jednoj studiji došlo je do smanjivanja broja predmalignih promjena – polipa na sluznici debelog crijeva, što označava smanjenu opasnost od nastanka raka. Prema drugoj studiji, uzimanje ribljeg ulja kod osoba sa predkanceroznim lezijama – adenomima u samo 12 tjedana je normaliziralo rast stanica u crijevnoj ovojnici. browse this site

AUTOR: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

Koenzim Q10 ili ubikinon je tvar slična vitaminima koju možemo pronaći u svim dijelovima tijela, sa djelovanjem srodnim onom vitamina E. Vjerojatno je još jači antioksidant od vitamina E. Deset je poznatih supstanci koje označavaju koenzim Qs ali koenzim Q10 je jedini kojeg možemo pronaći u ljudskom tkivu. Koenzim Q10 igra presudnu ulogu u proizvodnji energije u svakoj stanici našeg tijela. Pomaže cirkulaciju , stimulira imunološki sustav, povećava oksigenaciju tkiva i ima značajan u utjecaj protiv starenja. Manjak koenzima Q10 povezan je sa periodontalnom bolešću, dijabetesom i mišićnom distrofijom.

Istraživanja nam govore da dodatak koenzima Q10 prehrani pomaže u kontroli razine histamina i te pomaže osobama s alergijama, astmom i respiratornim bolestima. Mnoge osobe ga također uzimaju uz lijekove za sniženje kolesterola kako bi smanjili grčeve u nogama. Dokazano je da statini (lijekovi za sniženje kolesterola) smanjuju razine koenzima Q10 u organizmu.

Koenzim Q10 koriste mnogi liječnici diljem svijeta usmjereni na prirodnu, nutricionističku i ortomolekularnu medicinu za liječenje mentalnih funkcija. Naime, koenzim Q10 pomaže kod Alzheimerove bolesti i shizofrenije. Također pomaže u borbi protiv pretilosti, gljivičnih infekcija kandidom, multiple skleroze i dijabetesa.

Druge bolesti kao što su parkinsonova bolest, bolesti srca i krvnih žila i migrene, povezane su sa smanjenom sposobnošću tijela (ili dijelova tijela) da pretvore hranu u energiju i koenzim Q10 itekako pomaže.

Čini se da je koenzim Q10 ogroman korak u liječenju i prevenciji kardiovaskularne bolesti. Studija provedena tijekom 6 godina uz pomoć znanstvenika sa sveučilišta u Texasu pronašla je da pacijenti oboljeli od kongestivnog zatajenja srca uz terapiju koenzimom Q10 pored uzimanja lijekova imaju 75% veću vjerojatnost preživljenja uspoređujući sa 25%-tnim preživljenjem pacijenata samo na običnoj terapiji lijekovima. Slična studija Sveučilišta u Texasu u suradnji sa Centrom za bolesti odraslih osoba iz Japana pokazala je kako koenzim Q10 snižava krvni tlak bez lijekova i kroz promjenu prehrane.

Pored borbe protiv bolesti srca i krvnih žila koenzim Q10 pokazao se učinkovit u smanjenju smrtnosti kod eksperimentalnih životinja kod kojih su inducirani tumori i leukemija.

Neki doktori pacijentima preporučuju koenzim Q10 za smanjenje posljedica kemoterapije.

Koenzim Q10 se naširoko upotrebljava u Japanu. Više od 12 milijuna ljudi u Japanu uzima koenzim Q10 prema preporuci liječnika za liječenje bolesti srca i krvnih žila (jača srčani mišić), visokog krvnog tlaka i pojačanje imunološkog sustava. Istraživanja u japanu su pokazala da koenzim Q10 također pomaže kod poravnanja želuca i dvanaesnika, a može pomoći i kod ulcera dvanaesnika.

Količina koenzima Q10 u organizmu se smanjuje sa starošću, tako da je poželjno uzimanje koenzima kao dodatka prehrani, a posebno kod osoba preko 50 godina starosti.

Izvori u prehrani:

Skuša, losos i srdela sadrže najveće količine koenzima Q10, pa je logičan učinak mediteranske prehrane u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila. Koenzim Q10 može se također naći u govedini, kikirikiju i špinatu. Obično u hrani konzumiramo između 10 i 15 mg dnevno, uglavnom iz ribe i mesa. Vegetarijanci bi trebali biti oprezni jer je njihov unos koenzima manji od optimalnog i trebali bi razmotriti uzimanje koenzima Q10 kao dodatka prehrani, kao i starije osobe.

Upotreba:

Koenzim Q10 je topiv u ulju i mastima i najbolje se apsorbira uz hranu koja sadrži ulja ili masnu hranu kao što je riba. Potreban je oprez prilikom kupovine koenzima Q10, svi proizvodi ne sadrže najčistiji oblik. Njegova prirodna boja je između tamno-žute i narančasta i nema skoro nikakav okus u obliku praha. Potrebno ga je držati podalje od topline i svijetla. Čisti koenzim Q10 se razlaže na višim temperaturama. Najpoželjniji oblik za kupovinu koenzima je tekući oblik ili vezan s uljima. Svi dodaci koenzima Q10 nalaze se u obliku softgel kapsula (raspršen u tekućini), osim u kozmetičkim proizvodima.

Cijene variraju od proizvođaća do proizvođaća, ali danas se na tržištu najvećim dijelom nalazi bioidentični koenzim Q10, jer se prešlo na biotehnološku proizvodnju.

Idealna konzumacija koenzima Q10 je najmanje 2 ili 3 puta tokom dana (posebno ako se radi o bolestima) kako bi se održala konstantna koncentracija u krvi. Kod kardiovaskularnih bolesti koenzim Q10 koristi se u dozama od čak 100 mg tri puta dnevno.

Nuspojave:

Radi se o vrlo sigurnom spoju koji se prirodno nalazi u organizmu, tako da gotovo nisu poznate nuspojave čak ni pri vrlo visokim dozama. яндекс

O lije*ovima koji ponekad opasno smanjuju razine koenzima Q10 u organizmu i kod kojih je više nego poželjna suplementacija koenzimom Q10 (neki kemoterapeutici, beta blokatori, statini i triciklički antidepresivi) pročitajte u idućem članku:

AUTOR: Tomislav Kolarević, mag.ing.molekularne biotehnologije